Definiranje smjernica od krucijalne važnosti za budućnost hrvatskog turizma
Cilj diskusije na tako visokoj razini trebale bi biti konkretne preporuke tvorcima javnih politika u više segmenata koji definiraju dugoročnu konkurentnost hrvatske turističke industrije.
Koji su ključni nedostaci domaće turističke ponude? Kako transformirati nekonkurentni dio turističke ponude privatnih iznajmljivača? Koji je profil turističkog radnika budućnosti? Koje su ključne kompetencije koje radnik u turizmu mora imati? Koji je sektor prometa najvažniji za razvoj turizma? Kako usuglasiti financijsku održivost i velike amplitude u korištenju prometnih kapaciteta? Kako upravljati turističkim doživljajem? Koje
mogućnosti turizmu danas nude inovativne tehnologije?
Ova pitanja samo su neka od onih čiji će odgovori definirati budućnost hrvatskog turizma, ali i o kojima će se raspravljati na Hrvatskom turističkom kongresu – najvećem okupljanju poslovnih lidera iz turističkog sektora i povezanih djelatnosti u Hrvatskoj ove godine. Konferencija će se održati 28. travnja 2015., u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu.
Na Hrvatskom turističkom kongresu među ostalima govorit će Darko Lorencin, ministar turizma, Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa, Davor Lukšić, predsjednik Uprave Lukšić Grupe, Klaus Dieter Martin, direktor European Coastal Airlinesa i mnogi drugi, a najavljen je i dolazak posebne gošće konferencije – Francesce Tudini, voditeljice Odjela za turizam Glavne uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije.
Cilj diskusije na tako visokoj razini trebale bi biti konkretne preporuke tvorcima javnih politika u više segmenata koji definiraju dugoročnu konkurentnost hrvatske turističke industrije. Naime, turizam je već dugo jedna od strateških grana hrvatske ekonomije, čija važnost iz godine u godinu raste. Dijelom je to posljedica negativnih kretanja u ostalim segmentima ekonomije, ali i činjenice da je taj sektor bio među prvim dijelovima hrvatskog gospodarstva koji su se otvorili prema slobodnom kretanju kapitala i know-howa s globalnog tržišta.
Kombinacija tih dvaju faktora razlog je zašto je utjecaja turizma na cjelokupnu ekonomiju u Hrvatskoj, mjeren putem ostvarene bruto vrijednosti, drugi najveći u Europi, poslije Cipra. Uz to, turizam je u Hrvatskoj i glavni supstitut za klasični robni izvoz, faktor koji znatno ublažuje posljedice iznimno loše vanjskotrgovinske bilance, glavni kanal za privlačenje izravnih stranih investicija, te radno najintenzivniji sektor u većem dijelu primorske Hrvatske.
Utoliko, jasno je da će bilo kakav model dugoročnog održivog gospodarskog rasta u Hrvatskoj podrazumijevati jaku kontribuciju turističkih djelatnosti, ali i modele sinergije tog sektora s ostalim segmentima ekonomije, poput prehrambene industrije, zdravstvenih i srodnih usluga, te prometno-infrastrukturnog kompleksa.
Ipak, da bi to bilo postignuto, domaćoj turističkoj industriji predstoji značajan napredak. Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji činjenica da Hrvatska i dalje nije
dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća.
Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke
infrastrukture na mnogim mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav model može ponuditi.
Prvi korak k ostvarenju tog cilja trebalo bi biti promoviranje najboljih praksi, projekata i mjera provedenih u domaćem turističkom sektoru, koji bi mogli poslužiti kao osnova za uspostavu i vrednovanje izvrsnosti.
O tome kakav bi hrvatski turizam trebao biti, utoliko, bit će potrebno povesti široku javnu raspravu, koja će uključivati predstavnike realnog sektora, znanstvene zajednice, ali i svih razina lokalne i državne vlasti.
Hrvatski turistički kongres je upravo je korak k tome otvaranju takve rasprave, kroz diskusije vodećih hrvatskih poslovnih lidera iz sektora turizma, ali i predavanja uglednih stranih i domaćih predavača, a cilj konferencije jest i da posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika turističkih poduzeća i nadležnih državnih institucija, čelnika lokalne samouprave, turoperatora,
strukovnih udruženja i članova znanstvene zajednice. Ako radite u turizmu ili nekoj od povezanih djelatnosti, to je diskusija koja bi mogla definirati važne aspekte vaše poslovne budućnosti. Možete li si priuštiti da
u njoj ne sudjelujete?