Sve je počelo prije osam godina kada je grupica mladih zaljubljenika u putovanja iz Kalifornije tražila način kako da sa što manje troškova omoguće potencijalnim turistima otkrivanje novih mjesta, gradova, kultura... Jedna od ideja bila je da se dio budžeta koji treba osigurati za putovanje podmiri tako da u vrijeme kada su na putu, iznajme svoj stan koji ostaje prazan, pa tako zarade za smještaj u nekom drugom gradu.

Potom se nadopunila time da se zapravo stanovi privremeno “zamijene” za onima koji žele posjetiti njihov grad, pa se takvoj ponudi dodala i mogućnost iznajmljivanja automobila čiji vlasnik je privremeno odsutan, pa mogućnost osobnog turističkog vodiča koji je voljan prilagoditi se traženjima gostiju, pa dobrog kuhara koji vam je voljan doći spremiti lokalni specijalitet i tako se stiglo do “share economy” (ekonomija dijeljenja) koja je danas turistički trend koji suvereno vlada svijetom putovanja.

Pionir toga globalnog pokreta koji je omogućio turizam i onima sa skromnijim prihodima, jest “Airbnb”, stranica koja je prerasla u javni servis privatnog smještaja u svijetu koji je jeftiniji od hotela, a komforniji od hostela. Ta stranica koja djeluje u 190 zemalja i 34 tisuće gradova, zapravo je poput društvene mreže na kojoj se ostavljaju poruke i preporuke, a registrirani članovi imaju pravo ocijeniti svojeg stanodavca, njegovu ljubaznost i kvalitetu stana.

Isto tako i iznajmljivač na stranicama ostavlja svoje dojmove o gostima, njihovoj urednosti, te ih preporučuje ili upozorava druge stanodavce da ih ne prime. Preko “Airbnba” se smještaj može naći u gotovo cijelom svijetu, a njegovi korisnici tvrde da mu je prednost brzina i jednostavnost. Zapravo, potencijalni putnik na njihovim stranicama pronalazi smještaj koji mu cjenovno odgovara, javlja se, rezervira, plaća online i kreće na put. Na isti način se može iznajmiti i svoj stan, kuća za odmor ili vila kada su prazni.

Očigledno rade dobar posao, jer je na Svjetskoj burzi turizma ITB u Berlinu prošlog tjedna objavljeno kako taj turistički servis smješta oko 40 milijuna gostiju i trenutna mu je vrijednost oko 20 milijardi dolara! Kako oni rade isključivo s privatnim stanovima i kućama, vilama, dvorcima i svim vrstama privatnog smještaja, to je upravo taj vid smještaja imao ključno mjesto u poslovnim razgovorima na upravo završenoj Svjetskoj burzi turizma ITB u Berlinu.
Iznajmljivanje slobodnog kreveta

- Globalnoj turističkoj industriji neočekivano se ove godine privatni smještaj nametnuo kao top tema. Naravno, svemu je kriva megapojava “shering economy”. Nakon eBaya i Amazona, informatički čudotvorci kreirali su digitalne platforme za usluge u turizmu. Najveći svjetski online proveider za putovanja i vezane usluge “Priceline group” predvodnik je novog vala poslovanja u turizmu. “Priceline group” djeluje u 200 zemalja svijeta, kroz 6 brendova među kojima je najpoznatiji booking.com. Danas zapošljavaju 13 tisuća ljudi s uredima u 60 zemalja, a dnevno obavljaju 100 tisuća transakcija - kaže Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK.

Danas svjetski trend počeli su prije nekoliko godina mladi putnici “backpackeri”, koji su počeli međusobno dijeliti smještaj preko društvenih mreža. Nedugo zatim osvanule su prve platforme za tu namjenu poput “rent a sofa”, (iznajmljivanje slobodnog kreveta u stanu!), pa dijeljenje prijevoza u vlastitom automobilu kako bi se smanjili troškovi puta...

Građani su brzo reagirali na takvu potražnju, pa se broj kreveta u privatnom smještaju udvostručio u velikim gradovima svijeta u samo nekoliko godina. Direktor turističke zajednice grada Berlina Burkhard Kieker na ITB-u je kazao kako je i sam u nedoumici kako se postaviti prema galopirajućem rastu privatnog smještaja. U Berlinu se, naime, u kratko vrijeme na tržištu našlo čak 15 tisuća stanova za smještaj turista.

- Sustav Airbnb kreirao je te trendove i koncentrirao se isključivo na privatni smještaj. Danas zapošljava 15 tisuća ljudi i do sada su “smjestili” 40 milijuna ljudi. Svakodnevno putem njih smještaj pronalazi i koristi nekoliko stotina tisuća putnika u cijelome svijetu. Centrala im je u San Franciscu, imaju osam ureda u Europi i ne rade u samo nekoliko zemalja poput Iraka, Sjeverne Koreje, Sirije - pojašnjava Pinezić.

’Uberu’ cvjeta posao

Naravno, kako se radi o međusobnom dogovoru dviju strana o plaćanju i uvjetima razmjene ili iznajmljivanja stanova, to se mnogo prašine podiglo oko legalnosti njihova rada pa su u tijeku i sudski sporovi s lokalnim vlastima u nekim gradovima koje pokušavaju spriječiti “sivu ekonomiju” koja buja u tom poslu. No, istodobno podaci kažu kako je takvo poslovanje s “privatnim smještajem” New Yorku donijelo prihod od 461 milijun dolara i zaposlilo 4577 ljudi, Barceloni donosi prihod od 175 milijuna dolara i zapošljava 4000 ljudi, Parizu 185 milijuna dolara i 1100 radnih mjesta...

Paralelno s bujajućim trendom iznajmljivanja svega i svačega, pojavili su se i online servisi za iznajmljivanje automobila, čak i na nekoliko sati dnevno. Među njima je lider “Uber” kao online posrednik za transport.Prije tri godine imali su samo 17 zaposlenih, a danas zapošljavaju 2,2 tisuće ljudi. Svoju poslovnu politiku grade na činjenici da od registriranih milijardu vozila u svijetu dnevno prometuje tek njih 3 do 4 posto.

Ostali su parkirani, a njih se može iznajmiti dok vlasniku ne trebaju. “Uber” je na temelju tih saznanja pokrenuo platformu kojom se može naručiti i platiti limuzinu s vozačem pa su tako u nekoliko godina u Parizu broj vozača limuzina podigli na 10 tisuća, otimajući tako taksistima posao. Samo u San Franciscu se transport putnika sa 120 milijuna dolara popeo na 500 milijuna dolara u nekoliko godina. “Uber” se danas procjenjuje na vrijednost od 40 milijardi dolara do čega su stigli u samo šest godina poslovanja.

Posluju u 55 zemalja svijeta i 250 velikih gradova, a automobil se može iznajmiti i platiti i po satu. Sličan model rada ima i “Zipcar” koji okuplja 870. 000 članova i ostvaruje promet od 296 milijuna dolara. Automobil se može iznajmiti na više pozicija u gradu, jednostavno se pametnim telefonom otključa vrata, ključ je u automobilu i može ga se ponovno ostaviti na drugom dijelu grada.
Dogovoriti pravila

- Sve to poslovanje još uvijek je u sferi “polulegalnog” ili zakonski nereguliranog načina rada i otvara raspravu diljem svijeta o temi njihova plaćanja poreza i izdavanja odobrenja za rad, ostvarivanja radnih i socijalnih prava zaposlenih, jamstvu kvalitete usluge, provjere pružatelja usluga, ali i dekomodiranja stanovnika u stambenim četvrtima u kojima boravi sve više stanara – turista.

Da se moraju postaviti “pravila igre” slažu se i predstavnici specijaliziranih odvjetničkih kuća, ali ističu da ta pravila moraju ići u korist krajnjeg korisnika usluga, ne štiteći monopole i dajući mogućnost jačanju ukupnih ekonomskih efekata destinacije – misli Pinezić, ističući kako je milijardu korisnika Facebooka potencijalno tržiste tih usluga.

Piše: Ružica Mikačić
Link na originalni članak