Poreština postala bogatija za novo stanište čovječje ribice
Potvrđeno je još jedno stanište znamenite čovječje ribice, endemskog stanovnika slatkih voda kraškog podzemlja.
Potvrđeno je još jedno stanište znamenite čovječje ribice, endemskog stanovnika slatkih voda kraškog podzemlja. Prošloga su je mjeseca uočili speleoronioci u sklopu istraživanja u izvoru Gradole, uz rijeku Mirnu kraj Kaštelira, inače glavnom opskrbljivaču Istre pitkom vodom. Detalje o tom važnom otkriću doznali smo od poznatog porečkog speleologa Silvija Legovića, znanog i po nadimku Kawasaki, člana speleološkog društva Proteus (što je dio latinskog naziva za čovječju ribicu, Proteus anguinus, op.a.) i vlasnika jame Baredine kraj Nove Vasi, prvog geomorfološkog lokaliteta u Istri uređenog za turistički posjet.
Ronio i Meksikanac
- Iskoristili smo boravak u Istri naših biospeleologa i speleoronilaca Branka Jalžića i Petre Kovač-Konrad iz Zagreba da ponovo istražimo dubine izvora Gradole. Zahvaljujući povoljnim hidrološkim uvjetima, a i susretljivosti Istarskog vodovoda, koji je zaustavljanjem pumpi omogućio ronjenja, prošlog su mjeseca u dva dana obavljena dva urona u kojima je uz spomenute naše stručnjake sudjelovao i biospeleolog iz Meksika Efrain Chavez Solis, navodi Legović.
Uroni su trajali 50, odnosno 55 minuta, i speleoronioci su prošli 125 metara kanala, spustivši se 25 metara u dubinu izvora gdje se, kako su prenijeli, otvaraju širi prostori i gdje postoji veliki potencijal za nastavak istraživanja.
- Iako je vidljivost u užim dijelovima kanala bila vrlo loša, svega metar do metar i po, osobito pri povratku jer su se digle čestice mulja, ipak su na samo 55 metara od ulaza i 15 metara dubine uspjeli uočiti najvećeg stanovnika našeg podzemlja - čovječju ribicu i brojne sitne račiće kojima se ona hrani. Poreština je tako postala bogatija za još jedno potvrđeno stanište ove ugrožene i zaštićene životinjske vrste, ističe Legović.
Istraživanje izvora Gradole obavljeno je u sklopu projekta zaštite čovječje ribice koji vodi Hrvatsko herpetološko društvo HYLA na čelu s dr. Dušanom Jelićem, a iz kojeg je u ovoj akciji sudjelovala herpetologinja dr. Katarina Koller iz Zagreba.
Točne procijene
- U sklopu ovog projekta je monitoring Pincinove jame u okolici Poreča, gdje je također stanište čovječje ribice, pa smo prisutnost stručnjaka i speleoronilaca iskoristili za istraživanje potencijalnog staništa u Gradolama, što se naposljetku pokazalo točnim. Ovo vrijedno otkriće svakako je poticaj i Hrvatskom herpetološkom društvu i našem speleološkom društvu za dodatni angažman na zaštiti ovog endemskog vodozemca i detaljnije istraživanje izvorišta pitke vode, te nastavak potrage za čovječjom ribicom u još nekoliko jama i izvora Poreštine, kazao je Legović dodajući da su u prošlosti pazinski i porečki speleolozi organizirali nekoliko akcija ronjenja, ali s ograničenim uspjehom.
Upravo zbog toga što dosad izvor Gradole nije bio detaljnije speleoronilački i biospeleološki istražen, obavljeno je ovo preliminarno istraživanje. Uz ovo u Gradolama, u Istri je potvrđeno još nekoliko staništa čovječje ribice. Prvi put je zabilježena početkom prošlog stoljeća u Puli, te kod Vodnjana i Plomina, a u novije vrijeme u okolici Poreča, Tara, Gračišća te u izvoru Rakonek na Labinštini.
Potrebna zaštita
Istraživači napominju da su nažalost staništa čovječje ribice sve ugroženija zbog urbanizacije i drugih građevinskih zahvata, kao i zagađenja i nekontroliranog korištenja jama, kao odlagališta otpada, tako da ih u Istri na nekoliko mjesta gdje su nekad viđene danas više nema. Zato je potrebno posvetiti pažnju istraživanjima speleoloških objekata s vodom da bi se upotpunili podaci o rasprostranjenosti čovječje ribice, ne samo u Istri nego i na ostalom području Dinarida, na temelju kojih se bolje mogu odrediti i početi provoditi odgovarajuće mjere zaštite, ističu u zajedničkom priopćenju o otkriću čovječje ribice u Gradolama Silvio Legović, Petra Kovač-Konrad i Katarina Koller.
Gradole, najizdašniji istarski izvor
Novo nalazište čovječje ribice, izvor Gradole, nalazi se u dolini rijeke Mirne, sjeverno od Kaštelira prema Vižinadi. Površina izvora je na svega osam metara nadmorske visine. U sušnom razdoblju daje polovicu ukupnih količina vode koje izviru u Istri pa je kaptiran za vodovod. Maksimalna mu je izdašnost oko 15 kubičnih metara u sekundi.
Strogo zaštićena svojta
Čovječja ribica, Proteus anguinus endem podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša. Ona je jedini pravi podzemni kralješnjak. Rasprostranjena je na području Slovenije, oko Trsta u Italiji, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Prvi put je opisana 1768. godine, a u Hrvatskoj prvi put zabilježena 1840. na izvoru Goručica blizu Sinja. Kao ugrožena vrsta po Bernskoj konvenciji spada u strogo zaštićene vrste, a zaštićena je i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta kao i hrvatskim pravilnikom o proglašavanju divljih svoji zaštićenim i strogo zaštićenim (upisana je kao "strogo zaštićena svojta").
Piše: G. Prodan