Stari kineski mislilac je rekao: Kad nebo ne bi voljelo vino, zar bi ga gajila sunčeva toplina. Iz mnoštva poslovica i citata o vinu, spomenut ćemo i glasovitog Mađara Belu Hamvasa, koji ovako piše: Povijest će doseći svoj kraj kada iz izvora i bunara bude teklo vino, kad iz oblaka vino bude padalo i kad se jezera i mora u nj pretvore.

S obzirom na to da je vrijeme vina u punom zamahu, a dolaze i blagdani kad će se dobro piti (i jesti, naravno), na tom tragu evo priče o vinu u danima vina, i to na malo drugačiji način.
Ovo je, naime, priča o jednom sve samo ne običnom spomeniku vinu, jedinstevnom primjeru u Hrvatskoj, a vjerojatno i u širokom svijetu. Da budemo konkretniji - ovo je priča o starom orahovačkom podrumu, a time i o vinu u njemu, podrumu kojeg povijest pamti, a sadašnjost još i više.
Kako je vino sada već dobrano “otkuhalo”, mošt kršten u mlado vino, a potrošnja te dragocjene kapljice naglo poraste u prosincu, idealno je vrijeme za jedno malu, ali poučnu vinsku bajku sa slavonskim štihom i lokalnom tradicijom.

PIJU K'O TURCI
Na orahovačkom području duga je vinogradarska i vinska tradicija, odnosno tradicija poznavanja i uzgoja vinove loze. Podaci iz 18. stoljeća govore da su na prostoru Orahovice, ugledne plemićke obitelji Nikole Konta i Jakoba Leukusa sadile veće površine vinogradima. Mali seljački posjedi imali su svoje vinograde iskazivane i prijavljivane u danima kopanja. U orahovačkim brdima bilo je vinograda i za vrijeme Turaka, a otuda i izreka “piju k'o Turci”. Izgonom Turaka na orahovačkim prostorima ostalo je vinograda samo za 35 dana kopanja. U drugoj polovici 19. stoljeća bilo je desetak vinogradskih lokaliteta od kojih su najpoznatijih bili Radlovac, Starac, Popinjača, Albus, Plavšićevo brdo, Grabovac, Jezerac, Toplice... Poznati orahovački vinogradari iz tog i nešto kasnijeg doba bili su pl. Mihalović, Delimanić, Nagy i Gutman. Vinograde su imali i crkveni posjedi te poznati orahovački vinogradari prezimena Biser, Firslip, Barac, Mogan, Lampe, Hornung, Ostojčić, Šporn, Bradač i drugi. Treba svakako spomenuti da je većina orahovačkih vinogradara za ispomoć u uzgoju vinove loze uzimala vlastite vincilire, čuvare vinograda i nadglednike poslova u vinogradu.
Najzastupljenije sorte vinove loze tada su bile kadarka, portugizac, kavčina, blatina, frankovka, plavac, hamburg, plemenka, kraljevina i druge. Za neke sorte vinari su davali svoja domaća imena kao što su volovsko oko, kozje sise, kraljica, bjelina, zelenika, crvenka...
Suvremenije nasade vinograda na orahovačkom području podigli su stručnjaci Poljoprivredne zadruge Orahovica poslije Drugog svjetskog rata. Uglavnom, svako je vrijeme obilježilo svoje načine rada, kako u svezi uzgoja vinove loze i vinograda, tako i u prozvodnji i skladištenju vina, držeći se tradicije i običaja svoga kraja, u ovom slučaju orahovačkog područja. Primjerice, kad se vino “krstilo” za Svetoga Martina, kao zrelo čuvalo se na različite načine i u različitim uvjetima, pri čemu je glavnu ulogu igrao podrum i u njemu uvjeti skladištenja.
Tako je nadomak samog centra Orahovice sagrađen orahovački vinski podrum, nijemi svjedok vinske tradicije ovog slavonskog podneblja. O samom podrumu nema mnogo zabilježenih podataka. Sagrađen je 1894. godine, a sagraditi ga je dao poznati orahovački vinogradar i vinar Martin pl. Nagy. Poslije Drugog svjetskog rata podrum je pripao Poljoprivrednoj zadruzi Orahovica, čiji su djelatnici sredinom prošlog stoljeća osnovali i podigli suvremenije nasade vinograda na površini od četiri hektara. Kasnije u podrum vino spremaju radnici Poljoprivrednog poduzeća - Kooperacija Orahovica. Danas podrum koristi Poljoprivredno poduzeće - RJ Voćarstvo-vinogradarstvo Orahovica.

HRASTOVE BAČVE
Orahovački podrum sagrađen je iznad razine podzemnih voda, a pravilnom gradnjom u podnožju brda, zaobilaze ga površinske vode. Inače, podrumski stručnjaci kažu da je podrum prostor za dozrijevanje, čuvanje i njegovanje vina u posebnim idealnim uvjetima ujednačene temperature, vlage, tame i tišine. A sve to orahovački podrum i te kako zadovoljava. U podrumu se danas nalazi osam velikih starih bačava od 3500 do 5000 litara zapremine. Bačve su izrađene šezdesetih godina prošlog stoljeća (1962.) u Đurđenovcu i Slavonskom Brodu. Osim toga, u podrumu je danas i 20-ak barrique bačava od 225 litara, različitih tipova, a sve bačve u podrumu izrađene su od slavonskog hrasta.
Naravno da se vino u današnje vrijeme proizvodi na suvremeniji način i sprema u novom vinskom podrumu, no bačve starog vinskog podruma nisu prazne. U nekoliko njih još se čuva vino. Kako nam je rekla Ivana Nemet, enologinja Poljoprivrednog poduzeća Orahovica, u starom podrumu čuva se poznata orahovačka frankovka, a unatrag godinu dana i sorta cabernet sauvignon. Nemet kaže kako u idealnim uvjetima starog podruma, u spokojnom miru i mraku, idealne vlažnosti i temperature orahovačka frankovka odlično sazrijeva, odnosno čuva se na stari, tradicijski način. Postoje razmišljanja i o višekratnoj namjeni podruma, da u njemu bude kušaonica vina ili nešto slično, što bi privuklo više gostiju.
OD MARTINA DO VINKA I NATRAG
Vinogradi i vino u orahovačkom kraju imaju svoje iskrene poštivatelje i zaljubljenike. A kakvo bi okupljanje ili druženje bilo bez vina. Zato su tijekom godina nastale brojne, zanimljive, običajne svečanosti na kojima se obilježavaju i slave ljepote prirode, pri čemu je uloga domaćeg vina, pa i onoga iz starog podruma, ključna. Inače, kad je o vinu riječ, i orahovačkom kraju je duga tradicija slavlja u vrijeme Vinkova, a posebice u vrijeme Martinja, kada mošt prelazi u mlado vino. Tako je bilo i ove godine. Martinje je prošlo, dolaze Božić i Nova godina, a onda sveti Vinko, pa tako u krug svake godine, vinogradu i vinu u čast.
Domaći poznavatelj “tajni” vina, danas nažalost pokojni, legenda Orahovice Mato Mitrović, volio je reći: “Slatka kapljica vina, zanos uživanja, simbolika pijanstva i radosti, a sve u znaku veselih zdravica, čestitanja, molitve, pjesama zahvale prijateljima i dobrih želja svim sudionicima svečanosti te gospodaru čije se vino kao dar Božji i prirode čuva”.
Vino je u Orahovici definitivno znak prepoznavanja, običaj sam za sebe, prepoznatljivost i zaštitni znak. Brend, kako se to danas kaže. A stari orahovački podrum definitivno je spomenik orahovačkom vinu, čuvar prošlog vremena i svjedok budućeg.

Piše: Vladimir GRGURIĆ

IZRASTAO IZ BRDA
Starac koji odolijeva vremenu
Stari podrum sagrađen je 1894. godine, a dao ga je sagraditi poznati orahovački vinogradar i vinar Martin pl. Nagy. Nadomak samog središta Orahovice i danas ponosno stoji stari podrum, izrastao iz brda, svodnog stopa pokrivenog zemljom. Tijekom proljeća i ljeta, oko podruma zeleni se svježe ošišana trava i žuti busenje jaglaca, na sjemenu kupole strše dva zračnjaka. Prednja strana ojačana je s dva kosa potporna zida i tako stari podrum odolijeva stotinama godina. Masivna drvena vrata skrivaju tajnu starog podruma... piše, između ostaloga, o starom podrumu na portalu PP Orahovica.

JAPANCI OČARANI
Prvo saslušali priču, a onda nazdravljali punim čašama
Stari orahovački podrum važna je i tražena turistička lokacija u gradu. Potpisnik ovoga teksta kao turistički vodič često ima goste u ovoj znamenitosti i svi se dive, fotografiraju, naravno i popiju čašicu, dvije. Mnogi vinari iz cijele Hrvatske i europskih zemalja često posjećuju Orahovicu, te kao gosti PP Orahovice nakon degustacija, uvijek dolaze u stari podrum koje ovo poduzeće s ponosom ističe kao nezaobilazno odredište. Ove godine stari podrum posjetili su vinari čak iz dalekog Japana. Bili su prepuni pitanja, jer tako što još nisu vidjeli. Kad im je ispričana priča o podrumu, s uobičajenim japanskim smješkom hvatali su se punih čaša i nazdravljali čudu kojem su svjedočili. A stare japanske poslovice kažu: Ko pije vino, ne poznaje njegovu štetnost; ko ga ne pije, ne poznaje njegove koristi. Ili: Pri prvoj čaši čovjek pije vino; pri drugoj čaši vino pije vino; pri trećoj čaši vino pije čovjeka. Mudri Japanci, ali mudri i Slavonci.

NA VINSKOJ CESTI
Prilaz ispred starog podruma
Grad Orahovica također vodi brigu o starom orahovačkom podrumu kao turističkoj lokaciji. U sklopu zajedničkog projekta “Mađarsko-hrvatske vinske priče”, koji su Grad Orahovica i općina Villany iz Mađarske realizirali 2013. godine, uređena je Vinska cesta koja prolazi pokraj niza vinskih podruma velikih i malih proizvođača, a na dionici ceste nalazi se i stari orahovački podrum. Dapače, prilaz toj cesti iz središta grada upravo je ispred starog podruma, čime je ova znamenitost dobila još veću važnost. Turističku i općenito gosopodarsku.

U idealnim uvjetima starog podruma, u spokojnom miru i mraku, idealne vlažnosti i temperature, orahovačka frankovka odlično sazrijeva...
U podrumu se nalazi osam velikih starih bačvi od 3500 do 5000 litara zapremine. Bačve su izrađene šezdesetih godina prošloga stoljeća...
Nekad su orahovački vinogradari za ispomoć u uzgoju loze uzimali vincilire, čuvare vinograda i nadglednike poslova u vinogradu...-