U svibnju ove godine vrata je otvorio Etnološki centar baranjske baštine, nastao u sklopu istoimenog projekta. Njegov je nositelj Grad Beli Manastir, uz partnerstvo Turističke zajednice Baranje.

Projekt je započet 1. listopada 2014., završen krajem svibnja 2016., a vrijednost mu je 8,865.304,65 kuna. Od ukupnog iznosa iz gradskog je proračuna izdvojeno 320-ak tisuća kuna, a ostatak su nepovratna sredstva iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013.
STALNI POSTAV IZLOŽBE
Od ideje do realizacije prošlo je gotovo sedam godina. Nije išlo sve tako glatko. O sličnom objektu počelo se razmišljati kada se udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate, kojih je bilo doista puno. Tada je, u suradnji Grada, Udruženja obrtnika Baranje i Centra za kulturu, osmišljen projekt “Kuća baranjske baštine”, u koju je planirano smještanje predmeta koji obilježavaju multikulturalnu baranjsku tradicionalnu baštinu. Kako bi se došlo do potrebnog novca, Grad je projekt tri puta prijavljivao na EU fondove. Treća se pokazala sreća. Prihvaćen je, naime, nakon trećeg javljanja, prije dvije godine.
- Za provedbu projekta bilo je potrebno urediti i dograditi postojeću građevinu u kojoj je nekada bio dječji vrtić, koji je prestao raditi osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon toga u zgradi je živjelo nekoliko obitelji, čijim su smještanjem na druge lokacije, kao i odobrenjem projekta, stvoreni svi uvjeti za realizaciju prvobitne ideje - priča gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš, naglašavajući kako se ovim projektom u turističku ponudu Baranje uveo potpuno novi sadržaj - kulturni turizam.
Gradnju Centra Doboš smatra temeljnim stupom uspješnog promišljana zajedničke budućnosti.
- Osobno sam uvjeren kako je gradnja ovog kapitalnog multifunkcionalnog kulturnog i turističkog objekta jedan od kotača koji bi mogao dati novi zamah turističkom i gospodarskom sektoru u Baranji. Centar je Baranja u malom. Ovdje se može vidjeti što su Hrvati, Mađari i Srbi godinama stvarali. Riječ je o prostoru koji nudi i niz drugih mogućnosti - optimist je gradonačelnik.
Tijekom radova adaptirane su prednje prostorije zdanja, na kojima su dograđene potkrovne prostorije, kao i one u produžetku kuće. U prednjem dvorištu izgrađen je veliki čardak, koji služi kao sanitarni čvor i prostor za skladištenje. U “susjedstvu” se nalazi bunar, tipičan za baranjska dvorišta. I stražnji je dio priča za sebe. Posađeno je tamo mnogo medonosnog bilja i drveća, između kojih prolaze staze od cigle, a u čijem je najudaljenijem dijelu paviljon s pozornicom i približno 120 mjesta za sjedenje. Centrom upravlja TZ Baranje, čiji se direktor, Matej Perkušić, slaže s gradonačelnikom.
- Nema sumnje da je Centar obogatio kulturnu i turističku ponudu Baranje. Nadam se nastavku suradnje s baranjskim udrugama, sve s ciljem korištenja objekta za brojne sadržaje, kako one edukativne tako i kulturne odnosno zabavne - kaže Perkušić.
Važno je istaknuti kako je u sklopu Centra stalni postav baranjske baštine, kojim se prezentira materijalna i nematerijalna kulturna baština etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do sredine 20. stoljeća. Nekoliko desetaka ljudi iz raznih dijelova Baranje doniralo je stare predmete koji su ondje izloženi, a od mnogih ponuđenih neki su čak morali biti vraćeni vlasnicima.
SVE VIŠE GOSTIJU
Odlučili su gradski oci i TZ Baranje njegovo otvaranje “rastegnuti” na nekoliko dana. A bilo je fascinantno. Etnološki centar otvoren je, naime, “Proljetnom baranjskom rapsodijom” u izvedbi 100 tamburaša iz cijele Hrvatske, a pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog. Dodijeljene su zahvalnice brojnim donatorima i prikazan film o nastanku Etnološkog centra. Goste su na otvaranju dočekali štandovi, bogato opremljeni baranjskim autohtonim delicijama, vinima, rakijama, proizvodima od meda... “Ukazali” su se Crvena Marta i kralj Matija Korvin, kao i brojni drugi likovi iz prošlosti, dakako vezani uz Baranju. Uprizorili su ih glumci belomanastirskog Gradskog kazališta. Organizirana je i humanitarna aukcija fotografija (14 panoramskih fotografija s motivima Baranje u svim godišnjim dobima) autorskog tima Mario Romulić & Dražen Stojčić. Nastupili su BM 5H, MKUD Talicska, SKUD Jovan Lazić, Pučke pjevačice Sv. Lovre iz Baranjskog Petrovog Sela te HKUD-a Beli Manastir. Trodnevni program završio je nastupom Big Banda Požega s Jazzom na baranjski način.
I tako je sve počelo, a na voditeljima je Centra da učine sve kako bi opravdali njegovo postojanje. Čini se da im, bar za sada, to uspijeva. U nešto više od mjesec dana postojanja Centar je posjetilo više od 2000 ljudi, a trenutačno je ta brojka više nego udvostručena. Time je već sada ispunjen projektni plan i zadaća EU investitora, prema kojoj Centar u prve tri godine treba posjetiti najmanje 5000 ljudi.
- Goste smo imali zaista iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Povratne su informacije obećavajuće, što nas itekako raduje. Nastojimo ovdje organizirati sve značajnije događaje u gradu, dakako u skladu s mogućnostima Centra - poručuju iz TZ Baranje, naglašavajući kako ne sjede prekriženih ruku, nego zajedno s Gradom Belim Manastirom osmišljavaju nove sadržaje i javljaju se na brojne natječaje.
SREBRNA POVELJA
Tako su se odazvali na javni poziv HTZ-a i uz pomoć Baranjske razvojne agencije nominirali nabavu holograma, kao dodatne turističke atrakcije u Etnološkom centru.
- Riječ je o virtualnoj snaši (ženi) u tradicijskim baranjskim nošnjama, koja će dočekivati goste i pričati im priče o Etnološkom centru te povijesnoj baštini cjelokupne multikulturalne Baranje - objašnjava dogradonačelnik Belog Manastira, Marko Bogatić, naglašavajući kako je projekt vrijedan približno 200.000 kuna, koji će približno istim iznosima sufinancirati Grad i Hrvatska turistička zajednica.
Osim što Etnološki centar baranjske baštine već na prvi pogled fascinira sve posjetitelje, već pola godine nakon otvaranja stižu i prva službena priznanja. Predstavnici Etnološkog centra primit će u ponedjeljak u Zagrebu turističku nacionalnu nagradu Suncokret ruralnog turizma - srebrnu povelju u kategoriji ruralno-turističkih projekata. Riječ je o akciji ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu, a nagrađuju se turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu, ruralno-turistički projekti, ruralno-turističke manifestacije, tradicijska ruralna gastronomija i vinski turizam.
- Suncokretom ruralnog turizma promoviraju se tradicijski sadržaji, povezuju se najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti, te se, uz očuvanje izvornosti, stvaraju novi proizvodi ruralnog turizma. Ideja vodilja u realizaciji projekta je zaštita i očuvanje hrvatske izvornosti te poticanje razvoja turizma u ruralnim područjima Hrvatske. U tom smislu proizvodi i usluge ruralnog turizma čine turističku ponudu, koja će zasigurno obogatiti hrvatsko turističko tržište te razvijati regionalne turističke destinacije. U projekt su uključeni poduzetnici, obrtnici, OPG-ovi, zadruge, udruge iz cijele Hrvatske. kao i jedinice područne i lokalne samouprave - istaknula je na prošlogodišnjoj svečanosti u povodu dodjele nagrada mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj, inicijatora i organizatora projekta.
U Etnološki centar baranjske baštine treba doći i osobno se uvjeriti u njegove ljepote, koje je teško opisati riječima. Nažalost, među gotovo 5000 posjetitelja još uvijek nisu brojni Belomanastirci i Baranjci, koji ni sanjati ne mogu kakve ljepote skriva jedini baranjski grad. No pred TZ Baranje i Gradom velik je izazov. Kako bi opstao, Centar mora živjeti. Za sada mu to uspijeva...

Piše: Ivica Getto

GAZDA U BELOM
Uskrsnuo Sulejman Veličanstveni
Zanimljiv performans izveli su glumci Gradskog kazališta prigodom otvaranja Etnološkog centra baranjske baštine. Uprizorili su, naime, likove iz prošlosti, na određeni način vezane uz Baranju. U jednom trenutku na podij je stupio Sulejman Veličanstveni, zapitavši tko je ovdje gazda, kako bi pregovarao o sudbini Baranje. Pristupio mu je gradonačelnik Belog Manastira, Ivan Doboš, a Sulejman ga je upitao: “Vi ste Todorić?”

BARANJA DO ZAGREBA
Suradnja s Arheološkim muzejom
Jadan od zanimljivijih događaja u Centru zasigurno je bila izložba “Baština Baranje - kroz Baranju okom, dušom, lopatom i špahtlom”, koju su suorganizirali Arheološki muzej u Zagrebu, TZ Baranje i Grad Beli Manastir. Nastala je u sklopu projekta Baština različitih regija Republike Hrvatske, koji je dugo planiran u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a njegov prvi dio posvećen je Baranji. Prikazan je prvi dio izložbenog projekta Baština Baranje u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Dvjema manjim izložbama nastojalo se obuhvatiti što više pronađenih i fotografiranih premeta različite vrste baštine i sve ono što su arheolozi imali prilike doživjeti i ostvariti pri iskopavanju na trasi buduće autoceste. Izložbom plakata o baštini Baranje, pak, nastojalo se obuhvatiti sve zanimljivosti i ljepote te regije te prikazati njezinu bogatu prošlost, ali i postojeću ponudu i potencijal za razvoj različitih vrsta turizma.
Etnološki centar primit će u ponedjeljak u Zagrebu nagradu Suncokret ruralnog turizma - srebrnu povelju u kategoriji ruralno-turističkih projekata.
U zgradi je živjelo nekoliko obitelji, čijim su smještanjem na druge lokacije, kao i odobrenjem projekta, stvoreni uvjeti za realizaciju projekta...

Piše: Ivan Doboš