Dok ministar financija Slavko Linić pokušava progurati porez na imovinu tvrdeći da su Hrvati zapravo bogati ako se gledaju nekretnine koje posjeduju, a koje im ne donose prihode, u Zagrebu je, sukladno turističkom bumu, prije tri-četiri godine došlo do buma stanova za kratkoročno iznajmljivanje. S obzirom na to da cijene dugoročnog najma stanova konstantno padaju, vlasnici nekretnina okrenuli su se turizmu, a na taj način na svojim stanovima mogu zaraditi višestruko više nego od dugoročnog najma

Otkad svjetski mediji u superlativima pišu o Zagrebu, a gradska Turistička zajednica svako malo se pohvali nevjerojatnim postocima rasta dolazaka i noćenja, Zagrepčani su shvatili kako se u glavnom gradu od turizma može živjeti gotovo kao i na Jadranu. Sve je više malih plavih pločica na pročeljima zgrada, posebice u centru grada, na kojima piše 'Apartman 'ili 'Soba'.

U posljednje dvije godine došlo je do velike ekspanzije ove djelatnosti. Uglavnom se iznajmljuju stanovi u strogom centru grada, ali i oni vezani uz bolnice ili pak kolodvore ili zračnu luku.

Iako se može zaključiti da je većina apartmana iznimno uređena, ponuda je raznolika. U hrvatskoj metropoli trenutačno su u ponudi 853 apartmana u vlasništvu 473 iznajmljivača, a kapacitet je 1.910 postelja. Najviše je apartmana s tri zvjezdice, kažu nam u Turističkoj zajednici Grada Zagreba. Prosječna je veličina apartmana između 40 i 70 kvadrata. Tim je brojkama, kažu u Turističkoj zajednici, za sada kapacitet optimalan. No očekuju i daljnji porast broja turista u Zagrebu, na što treba odgovoriti povećanjem kapaciteta.

Za razliku od klasičnog, dugoročnog najma koji se u Hrvatskoj uglavnom odvija na crno, kod kratkoročnog najma nema mjesta sivoj zoni. Iznajmljivači moraju biti registrirani, nekretnina kategorizirana, treba imati sve ateste i slično. Ta vrsta djelatnosti također zahtijeva stalan angažman, od traženja gostiju, oglašavanja do dočekivanja, ispraćanja, čišćenja i sličnog. No iznajmljivaču ipak nosi veći prihod od dugoročnog najma, što potvrđuje i iskustvo tradicionalno turističkih predjela.

S obzirom na to da se turisti u prosjeku u Zagrebu zadržavaju dva do tri dana, i u ovom je segmentu smještaja jednaka duljina zadržavanja. U apartmanima odsjedaju većinom gosti mlađe populacije ili obitelji s djecom koje žele imati komfor vlastita doma za vrijeme svog boravka u Zagrebu. A cijene? Smještaj u apartmanima nešto je skuplji od hostela, a jeftiniji od hotela, kažu u Turističkoj zajednici.

Tomislav Zovko i Igor Kordić prije dvije i pol godine krenuli su s prvim apartmanom u samom centru Zagreba. Danas, ZigZag Apartments&Rooms čini ukupno 11 apartmana i pet soba u Zagrebu , a ponuda je proširena i na Dubrovnik. Kada su kretali, u Zagrebu je u ponudi bilo 300 apartmana, danas se ta brojka približava brojci tisuću.

'Kada smo kretali s poslom, ponuda privatnih iznajmljivača u Zagrebu bila je slaba. Unazad godinu i pol, bum iznajmljivača doveo je do otvaranja raznolikog smještaja - i boljeg i lošijeg - no kao i u svemu, uspješno poslovanje ostvaruju oni koji imaju prije svega profesionalan pristup radu i nude kvalitetnu uslugu i smještaj te zadovoljavaju određene standarde u opremljenosti i uređenju smještaja', kaže nam Iva Zovko, PR menadžerica. Bum apartmana doveo je do rasta standarda i kriterija, pa su se profitirali oni s boljom ponudom. Zovko smatra kako ovu djelatnost ne treba gledati kao najlakši i najbrži način zarade, već konstantno unapređivati ponudu.

Broj soba i apartmana u centru Zagreba omogućio im je objedinjavanje ponude. Tako su njihovi kapaciteti, koji su međusobno udaljeni nekoliko minuta hoda, objedinjeni u integralni hotel s četiri zvjezdice. Gostima je na raspolaganju recepcija i osoblje. Naime, Ministarstvo turizma prošli je mjesec dopunilo Pravilnik o kategorizaciji objekata novim turističkim proizvodima, a neki od njih upravo su difuzni i integralni hotel kako bi se podignula kvaliteta privatnog smještaja.

Posjećenost itekako ovisi o načinu na koji se Zagreb razvija kao turistička destinacija. 'Novi val turističkog smještaja u Zagrebu nadopunjuje se pričom novih i zanimljivih kafića, restorana i urbanih događanja koja odskaču od standardnog i poprimaju odraz urbane i moderne europske metropole. No i dalje je turistička ponuda grada slaba, a trebala bi se razvijati brže i biti u skladu s rastom turističkog smještaja. Zagreb još ovisi o visokoj sezoni koja, kao i na Jadranu, traje od svibnja do listopada, a imamo kapacitete za to da sezona traje cijele godine', zaključuju u ZigZagu.

Piše: Vlatka Polšak Palatinuš