Okružen Bilogorom, Papukom i Moslavačkom gorom, bjelovarsko-bilogorski kraj skriva netaknutu prirodu i prekrasne krajobraze pa je ugodno iznenađenje za izletnike i turiste.

Za opuštanje u domaćoj atmosferi u okruženju polja i šuma nećete pogriješiti odaberete li odmor na jednom od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima obiluje ovaj kraj. Upravo su ona savršeno polazište za istraživanje atraktivnih lokaliteta, enološke i gastronomske ponude, a iznenađenja vas očekuju i na najneobičnijim mjestima.

Prošećete li se, primjerice, bilogorskom šumom u blizini općine Veliko Trojstvo naići ćete na impresivne drvene skulpture jedinstvene galerije na otvorenom poznatije pod imenom Svijetle pruge.

Posve neočekivano u umjetnosti možete uživati u malenom selu Bojana, nekih 25 kilometara od Bjelovara u kojem više od desetljeća djeluje Galerija Matešin sa stalnim postavom likovnih radova akademskog umjetnika Franje Matešina, istinskog zaljubljenika u svoje selo i zavičaj.

U Gradskom muzeju Bjelovara upoznajte se s kulturom i poviješću ovog kraja, počevši od mlađega kamenog doba sve do kraja 20. stoljeća. Muzej se nalazi u središtu grada na jednom od najljepših trgova kontinentalne Hrvatske – Trgu Eugena Kvaternika izgrađenom u obliku četverokuta s prekrasnim parkom u njegovu centru.

U ovom gradu svake se godine iznova ispravlja „povijesna pogreška“ carice Marije Terezije koja nikada nije posjetila Bjelovar iako ga je 1756. osnovala. Bjelovarčani i njihovi gosti tako već od svibnja do kraja rujna u „Bjelovarskoj nedjelji uz caricu“, uživaju u manifestaciji koja započinje njezinim posjetom gradu u raskošnoj kočiji uz pratnju konjičke postrojbe „Bjelovarskih graničara husara 1756.“.

Osim carske fešte, suvremeni Bjelovar modernom posjetitelju nudi vrhunske doživljaje kroz atraktivne festivale poput DOKUarta, festivala dokumentarnog filma koji se održava svake godine u listopadu, te BOK Festa, kazališne smotre u travnju uz niz popratnih događanja i koncerata te projekcija filmova.

Aktivni odmor za cijelu godinu

Nešto posve drukčije doživjet ćete u Daruvaru, smještenom na obroncima Papuka. Rijetki su mali gradovi, oaze mira s tako velikom ponudom aktivnog odmora i događanjima u svako godišnje doba. Zahvaljujući položaju na izvoru zdravlja, iscjeljenja i osvježenja u prirodnoj ljekovitoj vodi, Daruvar je poznato lječilište, ali i središte češke nacionalne manjine, grad raznih kultura i običaja s bogatom povijesnom baštinom, bujnim zelenilom, uređenom gradskom jezgrom i prekrasnom okolicom.

Na njegovu području zdravlje je u središtu pozornosti gotovo dva milenija o čemu svjedoče rimske terme, turska iliđa i građanske kupke. Na toj tradiciji, stasaloj na blagotvornim učincima prirode i ljekovitim svojstvima termalne vode, nastao je moderni Daruvar, suvremeni centar očuvanja zdravlja i medicinske rehabilitacije, ali i opuštanja u wellness i spa tretmanima te brojnim dodatnim sadržajima za potpuno uživanje u aktivnom odmoru i povratku prirodi.

No ovaj grad, poznat je i po tisućljetnoj tradiciji uzgoja vinove loze na osunčanim padinama pitomog Pauka, o čemu svjedoči rimski diatretni stakleni pehar za vino pronađen u 18. stoljeću u Rimskoj šumi. Na Daruvarskoj vinskoj cesti osim u graševini, može se uživati u sauvignonu, chardonnayu, rajnskom rizlingu, tramincu, pinotu crnom ili cabernet sauvignonu, ali i u tradicionalnim delicijama ovog kraja, među kojima se ističu iznimno kvalitetni sirevi.

Jela na ovom području pod snažnim su utjecajem češke kuhinje, pa se serviraju nezaobilazni specijaliteti s kiselo-slatkim umacima, nadaleko poznate knedle i mirisni kolači od dizanog tijesta. Po tradicionalnoj češkoj recepturi proizvodi se i pivo u pivovari koja je jedan od simbola ovoga grada.

Odmor na padinama Moslavine

Kao što je Bjelovar vezan uz Bilogoru, a Daruvar uz Papuk, tako je i Garešnica vezana uz Moslavačku goru. Smještena na njezinim istočnim obroncima, Garešnica joj i geografski pripada. Prema legendi ovaj grad dobio je ime po garu koji je ostajao nakon što su stražari palili vatre na uzvisinama i tako javljali stanovnicima da se skriju od mongolskih i tatarskih navala.

Danas, na području grada koji je tradicionalno okrenut poljoprivredi i stočarstvu, djeluje niz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zbog bogate cvjetne ispaše na obroncima Moslavačke gore, ovaj kraj ima dugu tradiciju u proizvodnji meda. Iznimno očuvan i nezagađen okoliš odličan je preduvjet za proizvodnju zdrave hrane i seoski turizam, a pitoma Moslavina jamstvo odmaka od užurbane svakodnevice.

Piše: Petra Rabadan
Link na originalni članak