Za deset godina zdravstveni turizam Hrvatskoj bi trebao donositi dvije milijarde eura godišnje, a samo bi bolnice svake godine "inkasirale" oko 800 milijuna kuna. Za razliku od svega nekoliko milijuna kuna, koliko u sadašnjoj zakonski nesređenoj situaciji uspijevaju uprihoditi.

– Jedna od najvažnijih novosti koju donose aktualne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom osiguranju upravo je stvaranje mogućnosti da se i javni i privatni sektor bave tom djelatnošću – rekao je ministar zdravlja Siniša Varga najavljujući 70 milijuna eura iz fondova EU za obnovu toplica na predstavljanju akcijskog plana za zdravstveni turizam.

Ministar turizma Darko Lorencin ističe da je zdravstveni turizam jako unosan, takvi gosti troše i po četiri puta više od klasičnih turista, dnevno između 220 i 270 eura. Povrh svega Europu, koja već bilježi 203 milijuna putovanja motiviranih zdravljem i 115 milijardi eura prihoda, i dalje čeka ubrzani rast te vrste turizma po stopi od sedam posto.

– Hrvatska u osamdesetak hotela ima razvijene wellness centre. Oni bi, obogate li ponudu lječilišnim uslugama, mogli biti nositelji zdravstvenog turizma u nas. Lječilišta pak samo djelomice iskazuju interes za zdravstveni turizam, a specijalne bolnice bez ulaganja u objekte, opremu i ljude nisu spremne za međunarodnu tržišnu utakmicu. Ne govorim da ih treba privatizirati, ali postojeća vlasnička struktura otežavajući je faktor i mora se naći načina da se dođe do kapitala za razvoj. To može biti privatizacija dijela bolnice, da se bolnici pridruži privatni objekt ili sl. – kaže Neven Ivandić iz Instituta za turizam, čiji su stručnjaci izradili akcijski plan.

Ministar Varga tvrdi da ambicije u zdravstvenom turizmu neće ići na štetu HZZO-ovih osiguranika.

Piše: Radmila Kovačević

Korisni linkovi:
WIKI - Zdravstveni turizam: definicija, povijest i podjela