U maloj kasabi iz pećine izvire rijeka Buna izbijajući kao sedmoglava aždaha...” Ovako Evlija Čelebija u svom “Putopisu” počinje opisivati rijeku Bunu u Blagaju, mjestu desetak kilometara udaljenom od Mostara. Danas je Buna s Blagajskom tekijom jedna od najljepših turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini

“Na izvoru rijeke pred spomenutom pećinom nalazi se velik bazen s površinom otprilike kao dva gumna; kažu (da je tako dubok) da mu niko nije mogao naći dna. Pričaju da su mnogo puta bacali visak s užetom od sto hvati, i da, tobože, opet nisu nikako mogli naći dno”, zapisuje Čelebija.

Na obali tog dubokog bazena, uz same litice, podignuta je tekija, čija jedna strana gleda na rijeku Bunu. U tekiji su se zadržavali učeni ljudi koji su vodili duge prijateljske razgovore i naučne rasprave. Dosjetljivi ljudi promatrali su raznovrsne riječne ribe.

“To su tako zlatne i krasne Božije ribe da im se čovjek, što ih više gleda, sve više divi. Ali ih nikako ne love. Oni vjeruju da nijedan čovjek koji bi namjerno ulovio jednu od tih riba ili im bacio travu kojom se one truju sigurno neće biti spašen, da neće imati sreće i da će najposlije biti obješen. Voda ovog bazena ljeti je takva da se od žestoke studeni ne može piti. Mnogi mještani u njemu plivaju kao ronci”, napominje se u Putopisu.

Jesmo li svjesni odgovornosti?

Bosna i Hercegovina ima mnogo toga lijepog za pokazati. Blagaj, tekija, rijeka Buna samo su dio njezine bogate prirodne ljepote, tradicije i kulture. No, jesmo li svjesni odgovornosti čuvanja onog što imamo?

Sakib Alibegović, koji radi u turističkoj agenciji Fidan, smatra da jesmo svjesni te odgovornosti, ali da često ne znamo naći najbolji način da te vrijednosti očuvamo. “Zbog toga je potrebno raditi na poboljšanju dosadašnjih turističkih ponuda te pokušavati što bolje prezentirati bosanskohercegovačke ljepote. Na tom se putu (govorimo o Blagaju), uveliko čine krupni koraci kao što je potpuno obnavljanje kompleksa oko Blagajske tekije”, napominje Alibegović.

Turistička agencija Fidan uložila je više od milion maraka u obnovu, a zauzvrat je od Medžlisa Islamske zajednice Mostar dobila tekiju u najam na više od 30 godina. Danas u se unutar ovog kompleksa turistima nudi obilazak tekije, suvenirnica i restoranlazak tekije, suvenirnica i restoran.

“Fidan je od početka svog djelovanja radio za Bosnu i Hercegovinu. Sve vrijeme pokušavamo povezati ljude iz Bosne i Hercegovine i Turske. Danas Bunu posjećuju deseci hiljada turista i taj se broj svake godine povećava. Bosanska kultura slična je turskoj, pa kada Turci dođu, osjećaju se kao u svojoj kući”, kaže Orhan Nurkan, turistički vodič i direktor Fidanove podružnice u Blagaju. Ističe da su ove godine zadovoljni posjetama, ali da se uvijek može bolje i da ka tome treba stremiti.

Vjerski turizam

Turisti ovo mjesto posjećuju i iz vjerskih i iz turističkih razloga. Muslimani su uglavnom tu iz vjerskih pobuda, a ove godine najbrojniji su Turci i Kuvajćani. Ovu destinaciju posjećuju i turisti koji nisu muslimani, u okviru svoje posjete Bosne i Hercegovini.

Na ovom lokalitetu svake godine Bošnjaci tradicionalno održavaju i vjersko-kulturnu manifestaciju. Okupe se da bi na jednom od najljepših prirodnih ambijenata izrazili svoju pripadnost islamu, obavili namaz, te da bi se slušajući vazove svojih duhovnih vođa podsjetili na prolaznost ovoga svijeta. U tekiji se dvaput sedmično održavaju i zikrovi.

“Pristup unutrašnjem prostoru tekije i turbetu šejha Sari Saltuka i šejha Muhammeda Hindija otvoren je u vremenu od 8:30 do 18:00 sati, dok se u prizemlju tekije nalazi izdvojena prostorija u kojoj je u bilo koje doba dana moguće obaviti molitvu”, napominje Muhamed Velagić, nadzonik kompleksa u ime Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

“Stanete li pred stijenu, pogled će vam zastati pred jedinstvom prirode i arhitekture. Neotuđiv je dojam da se žubor rijeke, cvrkut ptica i cvjetni miris avlije sjedinjuju s pozivom imama na namaz. U ovoj sveukupnoj harmoniji čovjek prepoznaje sebe i svoje mjesto u ljepoti i harmoniji Božijeg stvaranja”, napominje on.