Nove navike....
7.8.2018. 9:16:02h
Putuje se češće i kraće, traže se novi doživljaji
Čak 40 posto dolazaka u Europu odnosi se na zemlje EU, a Mediteran je najposjećenija subregija
Dalibor Tomic / flickr.com

U Hrvatskoj se gotovo svake godine govori o takozvanoj srpanjskoj rupi zbog manjeg broja turista u odnosu na isti mjesec godinu prije. Tako je bilo i ove godine. No postoji li zaista ta srpanjska rupa ili je riječ o novim navikama modernih turista kojima se trebamo prilagođavati?
Europa i dalje vodeća regija

Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te predsjednica Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza kaže da je sustavno praćenje trendova u turizmu neophodno kako bi razvoj destinacije bio planski i bez većih rascjepa između ponude i potražnje.
Od 1950. godine, otkada se prati službena turistička statistika na svjetskoj razini, trebalo je, objašnjava dr. Miličević, oko šest desetljeća da se dosegne jedna milijarda međunarodnih turističkih dolazaka, a to je ostvareno 2012. godine.
Zahvaljujući globalizaciji, povoljnijim cijenama prijevoza i blagodatima modernih tehnologija, drugu milijardu međunarodnih turističkih dolazaka svijet će dosegnuti za samo 20-ak godina, oko 2030. Dr. Miličević kaže da je Europa i dalje vodeća svjetska regija u generiranju međunarodnih turističkih dolazaka, 48 posto u 2017., dok najveći rast ostvaruje Azija. Na svjetskoj razini u posljednjih deset godina rast međunarodnih turističkih dolazaka iznosio je u prosjeku četiri posto godišnje. Rast noćenja i dolazaka bilježe sve svjetske turističke regije, pri čemu je Europa i dalje najposjećenija, najzrelija i najdiverzificiranija turistička regija.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije, 40 posto dolazaka u Europi ostvareno je u zemljama EU, a pritom je Mediteran i dalje najposjećenija subregija. Pri tome, navodi dr. Miličević, najveći potrošači današnjice postali su kineski turisti koji spadaju u najveće svjetsko outbound tržište, iako samo devet posto Kineza ima putovnicu – stoga treba imati na umu činjenicu da je Kina tek počela putovati.
Na drugom mjestu u ukupnoj potrošnji i međunarodnim turističkim dolascima nalaze se turisti iz SAD-a, a slijede turisti iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske.
- Glavni motiv putovanja u svijetu i Hrvatskoj i dalje je pasivni odmor s više od 50 posto udjela. Međutim, motivi koji pokreću turiste konstantno se mijenjaju, povećana je težnja za kvalitetom putovanja, bilo da se radi o kvaliteti smještaja, prijevoza ili kvaliteti cjelokupnog doživljaja. Iako je “sunce i more” još uvijek najvažniji motiv putovanja među Europljanima, udio turista primarno motiviranih pasivnim odmorom na moru u konstantnom je opadanju, stoga nas ne treba čuditi tzv. srpanjska rupa. Turisti putuju cijele godine i teško je predvidjeti kada će se odlučiti za kraći odmor, bijeg od svakodnevice ili na putovanje iz zdravstvenih, poslovnih ili vjerskih razloga - objašnjava dr. Miličević.
Dodaje da se danas se na turističkom tržištu sve više cijene autohtone i izvorne vrijednosti, stoga raste popularnost interakcije s lokalnim stanovništvom i upoznavanja drukčijeg stila života. Pritom se struktura gostiju mijenja pa tako raste udio visokoobrazovanih gostiju. U Hrvatskoj je 2001. udio takvih gostiju bio 21 posto, dok je 2017. on iznosio 38 posto (istraživanje TOMAS Ljeto 2017).
Naša sugovornica objašnjava da se povećava i udio gostiju više platežne moći – prema istraživanju TOMAS, udio turista u Hrvatskoj s mjesečnim primanjima kućanstva iznad 3000 eura povećao se sa 17 posto u 2010. na 40 posto u 2017. Brzi gospodarski rast Azije oblikovao je nova jaka tržišta koja utječu, tumači dr. Miličević, na promjene turističke ponude i potražnje čime se stvaraju nove ciljne skupine poput “halal turista” i “kulturnih kreativaca”.
- Rast potrošačke moći novih tržišta utjecao je na povećani broj gradskih, tzv. city break i poslovnih putovanja, ali i putovanja iz zdravstvenih i vjerskih razloga. Aktivni odmor, težnja za cjelokupnim doživljajem i kvalitetom, individualna organizacija putovanja, inovativni oblici turističkih sadržaja te vrijednost za novac, glavne su promjene navika u putovanjima suvremenih turista.
S obzirom na starenje, povećanu brigu o zdravlju i sve veću educiranost ljudi, turisti postaju sve zahtjevniji, putuju češće, ali kraće. Okreću se specifičnim oblicima turizma i potrazi za novim doživljajima - kaže dr. Miličević.
Ona napominje i da je intenzivna konkurencija među turističkim destinacijama transformirala turističko tržište iz tzv. tržišta masovnog turizma u tržište specifičnih ili posebnih interesa. Stupanj zadovoljstva turističkim proizvodima i uslugama danas je u najvećoj mjeri određen kvalitetom iskustva koju turisti dožive u destinaciji. Stoga destinacije, objašnjava, nastoje biti konkurentne, razvijaju nove proizvode, raste povezivanje geografski bliskih destinacija koje nude povezane proizvode i stvaraju zajednički brend, čime se smanjuje mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom.
Važan trend, tumači dr. Miličević, danas čine i promjene u svijesti potrošača o važnosti očuvanja prirode i svega što nas okružuje. Ljudi postaju ekološki svjesni, traže netaknutu prirodu, zdravu hranu, boravak na otvorenom i laganu rekreaciju. Usto, upozorava, ne smije se zanemariti i sigurnost turista koja je postala iznimno važna.
Informacije dostupne 24 sata
Pojava društvenih medija unijela je značajne promjene u pružanju usluga u turizmu. Dr. Miličević kaže da su informacije o destinacijama dostupne 24 sata na dan turistima diljem svijeta. Internet je omogućio potpuno nove prodajno-komunikacijske kanale i u protekla dva desetljeća postao je dominantan izvor informacija pri planiranju putovanja.
- Tu se osobito ističu društveni mediji koji su dominantni kod mlađih ciljnih skupina. Prema zadnjim rezultatima istraživanja online imidža Hrvatske kao turističke destinacije koje sam u 2017. provela sa svojim timom na 8 emitivnih tržišta (Austrija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Slovenija, Velika Britanija), gotovo se 50 posto od 125.000 analiziranih online sadržaja vezanih za Hrvatsku kao turističku destinaciju nalazi na društvenim mrežama, pri čemu dominiraju Instagram (20%) i Twitter (14%) - kaže dr. Miličević.
Dodaje da su dominantni atributi online imidža koji su zabilježeni tim istraživanjem ponuda smještaja i atributi vezani za kvalitetu smještajnih kapaciteta, zatim prirodne ljepote Hrvatske i prepoznatljivost pojedinih turističkih destinacija poput Dubrovnika, Zadra, Splita i Zagreba.
- To otvara mnogo prostora za značajnije kvalitativno pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije, jer još uvijek izostaje prepoznatljivost specifičnih oblika turizma koje Hrvatska nudi. Na primjer, na tržištu Velike Britanije, koje je prema referentnim podacima Svjetske turističke organizacije uz njemačko tržište najvažnije emitivno tržište gastro turizma, među 50 najspominjanijih atributa online imidža Hrvatske nisu pronađeni atributi vezani za hranu i piće kao dio naše turističke ponude - zaključuje dr. Miličević.

Piše: Josip Bohutinski

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2018, All rights reserved