Zagreb
Čudno?
29.1.2019. 11:22:33h
Megaprojekt Zagreb na Savi spao na 4 kafića i 40 ležaljki
Ponovno se natječajem traže tvrtke koje će postaviti montažne objekte, ali nema hortikulturnih radova i bazena, a bijela platna glumit će sjenila na sunčalištima
Domagoj Skledar / croatialink.com

Sad to mora biti do lipnja, pa taman napravili samo, eto, čisto da bude – jesu li se baš tom mišlju vodili u gradskoj upravi kad su raspisali novi natječaj za montažne objekte koje planiraju smjestiti uz rijeku nećemo nikad znati, ali po činjenici da će Aktivnosti na Savi na kraju činiti četiri kafića, jedan paviljon za filmove i drvena sunčališta smještena ispod osam bijelih platna, čini se da je baš ta premisa bila ključna u odlučivanju.

Ni plaže ni vidikovca Sadržaji uz rijeku, podsjetimo, trebali su se pojaviti još lanjskog lipnja, a u Gradu su tada najavljivali kako će se sve raditi po projektu “Swamp on the river” koji je pobijedio na međunarodnom natjecanju Europan 13. Španjolci i Turci koji su ga radili predvidjeli su pješačko-biciklističke staze, sportske terene, igrališta za klince, plaže nasipane pijeskom, bazene, a i kina te pozornice na otvorenom, tržnice, vidikovce, ugostiteljstva. Potonji sadržaji smjestili bi se unutar montažnih objekata koji su trebali biti lako sklopivi kako bi se u slučaju rasta vodostaja mogli ukloniti unutar 24 sata.

Predstavljalo je to problem tvrtkama koje su paviljone trebale izraditi te se o njima onda i brinuti, pa se na natječaj nije javio nitko, a samim tim cijeli se projekt nije realizirao do obećanog lipnja. U međuvremenu je Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada proveo “savjetovanje sa zainteresiranom javnošću”, odnosno preispitali su je li zgodno natječaj za montažne objekte raspisati ponovno, budući da je gradonačelnik Milan Bandić obećao da će sigurno biti gotovi do ovog lipnja.

Natječaj je zato i raspisan, ali u manjem obujmu nego lani. Iz njega su izbačeni kontejnerski bazeni pa kupanja na Savi ipak neće biti, a time su se smanjili i milijuni koji će se potrošiti na uređenje obale. Umjesto prošlogodišnjih 7,5 milijuna, za montažne objekte izdvojit će se pet milijuna, a osim njih, nabavit će se i spomenuta sunčališta te sjenila. Po lokacijama to izgleda otprilike ovako: istočno i zapadno od Željezničkog ili popularno Hendrixova mosta bit će dva paviljona, 20 drvenih sunčališta i četiri sjenila, istočno od Mosta slobode bit će također dva paviljona, ali će jedan biti za gledanje filmova, smjestit će se ondje i deset drvenih sunčališta te dva sjenila, a na istom broju ležaljki hvatat će se sunce i na Zaprudskom otoku, samo što ondje biti jedan montažni paviljon. U natječaju ih se zove “višenamjenski”, iako je iz projektnog zadatka kojim se opisuje kako bi oni trebali izgledati, jasno kako je zapravo riječ o kafićima na dva kata, odnosno ugostiteljskim objektima koji na prvom katu imaju terasu. Čitav se prostor mora i hortikulturno urediti kako bi se paviljoni ondje mogli smjestiti, a krčenje je počelo još lani, kad se govorilo da će za potpunu realizaciju planiranih Aktivnosti na Savi trebati 20 milijuna kuna. To je tek kap u moru jer ovi bi montažni objekti, koji se, usput, više i ne planiraju ostaviti uz rijeku čitave godine, već samo od 1. lipnja do 29. kolovoza, trebali biti prva faza Zagreba na Savi, projekta koji svakih nekoliko godina iznova oživljava pod egidom nečega što je nužno napraviti. Sve je počelo još nakon katastrofalne poplave u Zagrebu 1964., kad je uspostavljen sustav zaštite od poplava srednjeg Posavlja, ali nikad nije dovršen kako je projektiran.

“Osloboditi” 350 hektara
Od tad se razmišlja na koji način da rijeka u metropoli bude uvijek isključivo unutar korita, a rješenje se javilo u sklopu Zagreba na Savi. Projektom od 1,4 milijarde kuna, koji je nakon godina mirovanja 2012. aktualizirao Radimir Čačić kada je postao prvi potpredsjednik Vlade, planirale su se na rijeci, od slovenske granice do Siska, hidroelektrane, kao i oteretni kanal Sava – Sava, koji je u konačnici trebao pomoći u sprečavanju opadanja podzemnih voda, ali i u formiranju riječne luke Zagreb. Sve je trebalo biti gotovo do 2020., a projekt bi “oslobodio” čak 350 hektara zemljišta oko Save na kojemu bi se smjestili uglavnom poslovni i rekreacijski sadržaji. Da želi da “sve zaživi do kraja mandata ove Vlade”, lani je u prosincu rekao i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, a o projektu se od 2012. brine i tvrtka Program Sava, koju je posebno za to osnovao HEP-a. Jer bi Zagreb na Savi zajedno trebali raditi upravo HEP, država, Grad Zagreb, Zagrebačka te Sisačko-moslavačka županija.

Planira se svakih nekoliko godina ispočetka
1964. - Plan star više od pet desetljeća Nakon katastrofalne poplave uspostavljen je sustav zaštite, ali on nikad nije bio dovršen u obujmu u kojem je bio projektiran
2012. - "Sve ćemo za 7-8 godina" Potpredsjednik Vlade Vladimir Čačić obećava realizaciju projekta do 2020. godine
2013. - Rok je bio 2015. Izrađuje se studija izvodljivosti, koja je dovršena tek 2018., kad su najavljene Aktivnosti na Savi
2018. - Bit će 2019.? U lipnju trebala je biti gotova prva faza Zagreba na Savi, ali nitko se nije javio na natječaj za paviljone

Piše: Mateja Šobak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2019, All rights reserved