Projekt izgradnje komunalne lučice u Vrnaži sa 610 vezova ipak nije počeo u siječnju, kako je bilo najavljeno, već je početak odgođen za listopad. Nositelj ove investicije je Županijska lučka uprava u suradnji s Gradom, Županijom i državom i premda je gradska uprava, kako napominje Željko Dulibić, ravnatelj Županijske lučke uprave, za svaku pohvalu ažurno provela poništenje prethodnih akata vezanih za Vrnažu i donijela Urbanistički plan uređenja toga područja u novoj, isključivo komunalnoj namjeni, brže se nije moglo, unatoč najboljim namjerama.

- Prema propisanoj proceduri, UPU je bio na javnom uvidu do sredine siječnja. Slijedi proglašenje lučkog područja, nakon čega izrađujemo glavni projekt, potom lokacijske i građevinske dozvole, tako da sa sigurnošću mogu reći da s prvom fazom radova možemo početi na jesen 2015. godine - kaže Dulibić.

U međuvremenu, vrijednost ove pozamašne investicije je, najviše zbog više od 200 metara obale na poluotoku Mandalina u međuvremenu uvrštene u projekt, narasla s prethodnih 25 na oko 40 milijuna kuna, tako da je izgradnja razdijeljena u šest odvojenih faza i prema Dulibićevoj projekciji, cijeli bi zahvat mogao završiti najkasnije za tri ili četiri godine. Doduše, praksa pokazuje da se na kraju vrijednosti investicija umanje i do tridesetak posto zbog sve izraženije konkurencije građevinskih tvrtki koje imaju sve manje posla, no ipak je riječ o značajnom iznosu.
Pontoni s 250 vezova

- Počet ćemo na mandalinskoj obali kod igrališta za mali nogomet: Grad i Županija sudjelovat će sa po milijun kuna, od resornog ministarstva računamo na dva milijuna, a ŽLU će sudjelovati ovisno o mogućnostima, jer naši prihodi nisu fiksni - napominje Dulibić.

Prva faza je i najskuplja, oko sedam milijuna kuna, jer obuhvaća postavljanje lukobrana za zaštitu od tramuntane, prema okvirnom planu već na prijelazu u 2016. godinu Grad, Županija i Ministarstvo uplatili bi novu tranšu za završetak te faze, a Dulibić očekuje da se odmah, bez stanke, počne s drugom fazom, koja predviđa postavljanje pontona iza velikog lukobrana.

- Na pontone s ukupno 250 vezova tako bismo mogli smjestiti sva plovila koja su trenutačno u Vrnaži, da se nesmetano može raditi na drugim dijelovima. Naravno, ovo je vizija situacije u kojoj se računa na financijske mogućnosti Grada, Županije i Ministarstva, a ne mega projekt u koji će netko odmah uložiti 20 milijuna kuna - obrazlaže Dulibić.

- Morat ćemo ići korak po korak u urbanoj preobrazbi toga dijela grada, što nam je i obveza, s obzirom na nautički i turistički zamah koji u posljednjim godinama doživljava ne samo Mandalina, već i čitav grad. Tim više što su u naraslim sadržajima šibenske luke, od komercijalnih nautičkih pa do razvijene obalne infrastrukture za prihvat putnika, komunalni vezovi građana ostali potpuno zapostavljeni.

I u Vrnaži su vlasnici brodica prije tri desetljeća počeli stihijski graditi vezove nemajući drugog izlaza, a uređenje te lučice, zajedno sa sanacijom Doca protiv poplava i oborinskih voda, bio je snažan predizborni adut HDZ-a i gradonačelnika dr. Željka Burića, nakon što zamisli iz ŽLU nisu bile ozbiljnije razmatrane u bivšoj gradskoj upravi.
Najviši ekološki standardi

Od svih dosadašnjih projekata uređenja lučice, a bilo ih je nekoliko, projekt splitske tvrtke “Obala”, specijalizirane upravo za ovakve zahvate, pokazao se najboljim, uvjeren je Dulibić, jer predviđa krajnju funkcionalnost, sa sadržajima u isključivo komunalnoj funkciji, poput velikog natkrivenog hangara, instalacijama struje i vode i suhog doka s 10-tonskom dizalicom, sve prema najvišim ekološkim standardima na temelju već dovršene studije utjecaja na okoliš.

Dulibić je uvjeren da će nakon završetka Vrnaža biti pravi biser obalne arhitekture, logičan slijed šibenske morske priče sa sjajnom šetnicom u Kanalu, marinom u Mandalini, gatom Vrulje i dalje obalom do Banja, preko Doca preuređenog i obnovljenog za suvremene potrebe grada koji je biser sam po sebi.

Piše: Branimir Periša

Za Dolac projekti JEWEL i Climagine?
Nažalost, gotovo je izvjesno da se projekt Vrnaže neće moći financirati iz nekog od europskih fondova, jer ni jedan od njih ne financira komunalne projekte, tako da ćemo se u ovom slučaju trebati osloniti isključivo na vlastite snage - kaže Dulibić. Na Vrnažu vezan projekt sanacije Doca – jer je i u tom slučaju važno da se proširi lučko područje, mogao bi pak naći afirmaciju u fondu JEWEL, usmjerenom na zaštitu starih urbanih cjelina, a uklapa se i u Climagine sustav radionica o klimatskim promjenama.

- Kada bismo Dolac uspjeli aplicirati na europske fondove, sanacija bi mogla biti dovršena i prije uređenja Vrnaže. U Docu stvar neopravdano dugo zapinje u resornome ministarstvu koje još nije potvrdilo granicu pomorskog dobra, a to je preduvjet da se bilo što započne - zaključuje Željko Dulibić.

Link na originalni članak