Turizam: definicija, nastanak, razvoj i podjela

Globus, Ilustracija fdecomite, flickr.com

Turizam je putovanje u svrhu rekreacije, ugode ili posla i najčešće je ograničenog trajanja.
Najčešće se turizam povezuje sa putovanjem izvan domicilne zemlje, ali se također može odnositi i na putovanje na druge lokacije u tuzemstvu izvan mjesta stanovanja.
Svjetska turistička organizacija definira turiste kao: "ljude koji putuju i odsjedaju u mjestima izvan uobičajenog mjesta na razdoblje ne dulje od jedne godine u svrhu zabave, posla ili drugih razloga".

Turizam je danas popularna aktivnost većine ljudi u razvijenom svijetu, te može biti domaći ili međunarodni, a međunarodni turizam ima istovremeno implikacije i na gospodarstvo polazišne i odredišne zemlje. Danas je turizam jedan od glavnih izvora prihoda u mnogim državama, a u brojnim odredištima upravo je turizam najvažnija gospodarska grana.

Nakon povremenih padova u globalnom broju turista uzrokovanih različitim uzrocima (od svjetskih epidemija do ratova ili gospodarskih kriza) u 2012.g. svjetski turizam prvi puta bilježi više od milijardu turista globalno, sa Kinom kao najvećim svjetskim potrošačem u vidu potrošnje njezinih građana u turističke svrhe i zemlji i izvan nje.

Povijest izraza TurizamWilliam F.Theobald (1994) iznio je mišljenje kako riječ Turizam potječe od latinske riječi  'tornare' i Grčke "tornos", koje približno označavaju kretanje u krugo ili oko centralne osi. U osnovi ovo se može protumačiti na način da krug predstavlja polazišnu točku, koja se na kraju vrača u svoje polazište. Iz tog razloga, kao i krug,  "tur" predstavlja putovanje koje završava na samom početku odnosno polazištu, sam čin odlaska sa namjerom povratka na polazište ljude čine turistima za razliku od primjerice migranata.

Značaj turizma

Manila, Filipini rp_poly_cuh, flickr.com

Turizam je značajan, za neke države i najvažniji izvor prihoda. Njegova važnost prepoznata je na "Manila Declaration on World Tourism of 1980" kao: "aktivnost vitalna za život nacija zbog svog utjecaja na socijalni, kulturni, obrazovni i ekonomski sektor društva unutar države, kao i njihove međunarodne odnose".
Turizam donosi znatan priljev u lokalne ekonomija u obliku plaćanja za "robe i usluge" koje koriste turisti, štu u konačnici iznosi 30% ukupne svjetske "potrošnje" usluga i 6% u7kupnog "izvoza" roba i usluga. Turizam također stvara nove mogućnosti za zapošljavanje u uslužnom sektoru ekonomije koja se oslanja na turizam.
Uslužne djelatnosti usko povezane uz turizam uključuje prijevoz (zrakoplovni prijevoz, brodski prijevoz, taxi), smještaj (hoteli, kampovi, apartmani, turistička naselja), zabavna i tematska mjesta (zabavni parkovi, kockarnice, trgovački centri, koncerti, kazališta, muzeji, Nacionalni i parkovi prirode). Uz sve ovo prisutna je i velika industrija stvari koje kupuju turisti (suveniri, odjeća, pokloni, ali i osnovne životne potrepštine).

Definicija
1936.g. "Liga naroda" definirala je stranog turista kao: "netko ko putuje u inozemstvo na minimalno 24h". Ujedinjeni narodi 1945te ovoj definiciji dodaju i: "maksimalnog boravka do 6 mjeseci".
1941,.g. Hunziker i Krapf definiraju turizam kao ljude koji putuju "suma fenomena i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka za ne rezidente, sve do trenutka kada ovo putovanje ne završi sa stalnim boravkom i nije vezano uz zarađivanje. 1976.g. definicija Engleskog Turističkog saveza je bila: "Turizam je privremeni, kratkoročni odlazak ljudi iz mjesta gdje uobičajeno rade i borave te njihove aktivnosti tijekom boravka na na odredištu. Ono uključuje putovanje iz bilo kojeg razloga".  1981.g. "Međunarodna asocijacija Znanstvenih eksperata u turizmu" definira turizam kao selektivne radnje ljudi koje oni odvijaju izvan svoga doma.
1994. Ujedinjeni narodi identificiraju tri oblika turizma u svojim "Smjernicama za turističke statistike":
- Tuzemni turizam, koji uključuje rezidente zemlje u kojoj se vrši putovanje.
- Dolazni turizam, koji uključuje ne rezidente koji posječuju ili putuju kroz zemlju.
- Odlazni turizam, koji uključuje rezidente koji putuju ili borave izvan svoje matične zemlje.

Povijest
Sve donedavno putovanja izvan lokalnog područja bila su rezervirana prvenstveno većinom za najbogatije slojeve koji su u to vrijeme putovali u udaljene dijelove svijeta kako bi vidjeli velike građevine, umjetnička djela, učili strane jezike, doživjeli nepoznate kulture, te kako bi iskusile nepoznate gastronomske ponude. Davno prije, u vrijeme Rimske republike postojala su obalna odmarališta za bogate i privilegirane.

Grand Tour

Firenca, Italija Chi King, flickr.com

Moderan turizam može se povezati sa nekadašnjim pojmom "Grand Tour" što je predstavljalo put u Europu (osobito Njemačku i Italiju) koji su organizirali pripadnici bogate Europske elite (poglavito iz zapadne i sjeverne Europe), a posebice njihova djeca koja se imala sredstava. Ovaj običaj je bio vrlo popularan od 1660tih sve do ekspanzije željezničke mreže sredinom 1840tih, te se povezivao sa ustaljenim rasporedom. Ovom poduhvatu se čak davao i značaj sazrijevanja mladih osoba u zrele ljude. Iako je prvotno ovaj običaj bio povezan prvenstveno uz Britansko plemstvo i bogataše slična putovanja poduzimali su i bogati ljudi iz protestantske sjeverne Europe, a u drugoj polovici 18tog stoljeća priključuju im se i putnici iz južne amerike, SAD-a i ostalih krajeva svijeta. Tradicija se uskoro širi na sve veći krug srednjeg sloja građanstva, prvenstveno sa razvojem željeznice.
U 18tom i 19tom stoljeću Grand Tour postaje pravi statusni simbol među bogatijim studentima. U ovom periodu,  teorije o nadmoći klasične kulture Johann Joachim Winckelmanna postala je vrlo popularna i cijenjena u europskim akademskim krugovima. Umjetnici, pisci i putnici (kao što je Goethe) podržavaju ovu teoriju nadmoči klasične kulture, a zemlje kao što su Italija, Francuska, Španjolska i Portugal su odlični primjeri. Iz ovih razloga glavna odredišta na Grand Touru bila su upravo u ove zemlje, gdje su pripadnici bogate mladeži mogli pronaći rijetke primjere klasične povijesti i umjetnosti.
"New York Times" nedavno je opisao Grand Tour ovim riječima:
Prije tri stotine godina, bogati mladi Englezi započeli su sa putovanjem kroz Francusku i Italiju u potrazi za umjetnošću, kulturom i korijenima zapadne civilizacije. Sa skoro neograničenim sredstvima, plemićkim pedigreom i mjesecima (ili godinama) za lutanja oni su otkupili mnoga umjetnička djela, prisvojili lokalne običaje i stopili se sa domicilnim stanovništvom kontinenta.
—Gross, Matt., "Lessons From the Frugal Grand Tour." New York Times, 5. rujan 2008.
Kako se vjeruje osnovna je vrijednost Grand Toura u izloženosti s jedne strane kulturnom nasljeđu europe, klasičnim antikvitetima i renesansi, a s druge strane aristokratskom, uljudnom i pomodarskom društvu Europskog kontinenta.

Počeci putovanja iz razonode
Putovanja uz razonode povezuju se sa Industrijskom revolucijom u Velikoj Britaniji – odnosno prvoj europskoj državi koja promiče putovanja za razonodu u svrhu povećanja radno sposobnog stanovništva. U početku ovo se prvenstveno odnosilo na vlasnike proizvodnih pogona, ekonomske oligarhe, vlasnike tvornica i bogate trgovce. Oni su sačinjavali novi srednji sloj. Cox & Kings bili su prvi službeni davatelj usluga u području turističkih putovanja, a osnovani su 1758. godine.

Francuska rivijera deepakhere.mypixels, flickr.com

Britanski začeci ove industrije ogledaju se u brojnim imenim turističkih odredišta. Primjerice u Nici (Francuska) jedan od prvih i najboljih odmarališta na francuskoj rivijeri, duga promenada duž obale i dan danas je poznata kao "Promenade des Anglais"; u mnogim drugim povijesnim odmaralištima kontinentalne Europe, stara i dobro poznata mjesta i hoteli nose imena ka što su Hotel Bristol, Hotel Carlton ili Hotel Majestic čime reflektiraju dominaciju Engleskih korisnika.
Ideju započinjanja ekskurzija prvi je puta pionir putničkih agencija (Thomas Cook) imao čekajući kočiju na ilici Road at Kibworth u Londonu. Sa otvaranjem produžene dionice željezničke pruge (Midland Counties Railway) organizirao je grupu od 540 aktivista iz željezničke postaje Leicester Campbell Street da se sastanu u mjestu Loughborough udaljenom 18 kilometara. 5. spnja 1841. godine, Thomas Cook organizirao je sa željezničkom kompanijom da naplatu od jednom penija po osobi, to je uključivalo kartu za željeznicu i hranu tijekom puta. Cook je u ovom aranžmanu dobio dio od naplaćenih karata putnicima s obzirom da je kupnja karata bio ugovornom obavezom vezan posao između putnika i željeznice te ih nije smio sam naplaćivati. Ovo je bio ujedno bila i prvo privatno organizirana čarter ekskurzija vlakom koja se javno oglašavala; Cook je međutim i sam kasnije izjavio da su i prije postojala slična putovanja vlakom koja se nisu oglašavala. Tijekom slijedećih 3 godine organizirao je i sproveo slične ekskurzije za umjetnička društva i djecu polaznike nedjeljnih škola. 1844. godine "Midland Counties Railway Company" usuglasila se sa Cookom o stalnom aranžmanu sve dokle on može organizirati putnike. Ovaj uspjeh potaknu ga je na osnivanje vlastite tvrtke za organiziranje ekskurzija željeznicom u svrhu zabave i razonode, uzimajući postotak od cijene željezničke karte.
Četiri godine kasnije Cook je organizirao i prvu ekskurziju u inozemstvo, radilo se o putovanju u Calais (Francuska) koje se poklapalo sa Pariškom izložbom. Slijedeće godine započeo je sa svojim velikim kružnim europskim turama. Tijekom 1860tih putnike je vodio u Švicarsku, Italiju, Egipat i Sjedinjene Američke Države. Cook je započeo sa "inclusive independent travel" odnosno putovanja koj putnik poduzima samostalno, a ali agencija zaračunava troškove puta, hrane i smještaja u fiksnom iznosu na željenoj ruti. Njegov uspjeh bio je ogroman, ovo se najbolje očituje u činjenici da su Škotske željeznice između 1862. i 1863. opozvale svoju podršku i samostalno pokušale organizirati ekskurzije.

Krstarenje brodom

kruzer kansasphoto, flickr.com

Krstarenje na brodu ogranak je turizma u kojemu za kojeg je tipično da se posjećuje više od jedne države, a najčešće i nema izravnog kontakta sa niti jednom državom. Ovo je popularan oblik vodenog turizma. Brodove u svrhu krstarenja prvi je puta uvala tvrtka "Peninsular & Oriental Stam Navigation Company" 1844. godine na putovanjima između Southamptona prema odredištima kao što su Gibraltar, Malta i Atena. 1891. godine njemački poslovni čovjek Albert Ballin plovio je brodom "Augusta Victoria" iz Hamburga u Mediteransko more. 1900. godine jedan od prvih brodova izgrađenih kao kruzer "Prinzessin Victoria Luise" porinut je u Hamburgu.

Turizam u moderno doba
Mnogi turisti za svoj odmor odabiru trope u ljetno ili zimsko vrijeme. Među ovim mjestima ističu se: Bali (Indonezija), Kolumbija, Brazil, Kuba, Ekvador, Grenada, Dominikanska republika, Malezija, Meksiko, razni polinezijski otoci, Queensland u Australiji, Tajland, Saint Tropez i Kanarski otoci, Florida, Havaji, Barbados, Filipini, Bermuda.

Zimski turizam
St. Moritz, Švicarska postao je kolijevka zimskog turizma davne 1860. godine, upravitelj hotela Johannes Badrutt pozvao je goste iz engleske koji su boravili tijekom ljeta da se vrate tijekom zime kako bi vidjeli snijegom prekrivene planinske vrhove i time započeo popularan trend. Usprkos ovome, tek je 1970. godine je zimski turizam premašio ljetni u brojnim švicarskim odmaralištima. Čak i tijekom zime do jedne trećine svih gostiju (ovisno o lokaciji) su ne skijaši.
Vodeća stajališta nalaze se u europskim zemljama (Andora, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Češka, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Italija, Norveška, Latvija, Litva, Poljska, Srbija, Švedska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turska), Kanada, Sjedinjene Američke Države (Kolorado, Kalifornija, Utah, Montana, Wyoming, New York, New Jersey, Michigan, Vermont, New Hampshire), Novi Zeland, Japan, Južna Koreja, Čile i Argentina.

Masovni turizam

Atlantic city, Sjedinjena američke države Shinya Suzuki, flickr.com

Masovni turizam razvio se paralelno sa napretkom u tehnologiji koja je omogućila brzi transport velikog broja ljudi na mjesta od turističkog interesa te je samim time veći broj ljudi mogao uživati u turističkim putovanjima do mjesta od svoga interesa.

U Sjedinjenim Američkim Državama prvo odmaralište na obali nalik na one u Europi nalazilo se u Atlantic City, New Jersey i Long Island, New York.
U kontinentalnoj Europi rana odmarališta uključivala su: Ostend - omiljeno mjesto stanovnika Brisela, Boulogne-sur-Mer (Pas-de-Calais) i Deauville (Calvados) – omiljeno odmaralište stanovnika Pariza, te Heiligendamm osnovan 1793 na Baltičkom moru koje je ujedno bilo i prvo europsko odmaralište na moru.

 

Specijalizirani turizam
Ovaj se vid turizma odnosi na razne ogranke specijaliziranog turizma koji se razvio tijekom godina, svaki sa svojim određenim ciljem. Mnogi od ovih danas su u normalnoj uporabi u turističkoj industriji. Ostali su trenutni koncepti koji se tek razvijaju i mogu ili ne moraju se razviti u popularnoj uporabi.
Primjeri ovih oblika turizma su:

Agroturizam	Ekstremni turizam	Medicinski turizam	Sex turizam
Rodni turizam	Geološki turizam	Nautički turizam	Slum turizam
Gastro turizam	Rodoslovni turizam	Pop-kultura turizam	Ratni turizam
Kulturalni turizam	LGBT turizam	Vjerski turizam	Wellness turizam
Safari turizam

 
Ostali izrazi korišteni u ovim oblicima turizma prvenstveno se odnose na one koji koriste destinaciju u svom opisu.

Nedavna razvijanja
Posljednjih desetljeća pojavljuje se novi trend u turizmu, osobito u Europi gdje su kratki turistički posjeti sve učestaliji. Turisti imaju različite budžete i ukuse, te se veliki broj hotele i odmarališta prilagođuje ovim vrstama turista. Primjerice neki turisti preferiraju jednostavan odmor na plaži, drugi traže tihe i povučene hotele dok neki traže više specijalizirane oblike turizma.

Zračna luka Changi, Singapur William Cho, flickr.com

Razvoj tehnologije i prijevoznih sredstava (primjerice veliki avioni ili nisko budžetni avio prijevoznici) mnoge oblike turizma učinili su pristupačnijim većem broju potencijalnih korisnika. WHO je 2009. godine procijenio da u zrakoplovima u svakom trenutku boravi oko pola milijuna putnika. Također dogodile su se i brojne promijene u načinu života, tako da veći broj putnika u mirovini održava cjelogodišnji turizam na mnogim odredištima, što se također može zahvaliti i Internet prodaji turističkih aranžmana. Pojedine Internet stranice tako danas nude dinamične aranžmane posebno prilagođene svakom gostu sa ukupnom cijenom prema zahtjevu korisnika.
U turizmu je bilo i nekoliko otežavajućih momenata, ako što je bio napad na tornjeve blizance u New Yorku 11. rujna 2011. godine ili terorističke prijetnje turističkim odredištima (primjerice Bali ili neka Europska odredišta). Također, 26. prosinca 2004. godine tsunami je pogodio mnoge azijske države te prouzročio smrt na tisuće turista.
Pojmovi turizam i putovanje ponekad se koriste naizmjenično. U ovom kontekstu putovanje ima sličnu definiciju turizmu, ali podrazumijeva putovanje sa detaljnije određenim ciljem.
Pojmovi turizam i turisti ponekad se koriste i pogrdno i to kako bi se implicirala niska zainteresiranost ovakvih putnika za kulturu ili znamenitosti određenog područja.

Održivi turizam
"Održivi turizam je zamišljen kao nešto što vodi prema upravljanju svih resursa na takav način da da gospodarske, socijalne i estetske potrebe se mogu ispuniti uz istovremeno održavanje kulturnog intergiteta, osnovnih ekoloških procesa, biloške raznolikosti i održivog razvoja života." (Svjetska turistička organizacija)
Održivi razvoj podrazumijeva "zadovoljavanje potrebe trenutnih naraštaja bez ugrožavanja potreba budićih generacija ljudi." (Svjetska komisija za Okoliš i razvoj, 1987)
Održivi turizam može se sagledati kroz prizmu ekološkog pristupa turizmu usko povezano uz sociološko-kulturne kapacitete lokalne zajednice na odredištu koja mora biti uključena u planiranje ovakvih oblika turizma. Također podrazumijeva i integraciju turizma sa trenutnim stupnjem razvoja kako bi se smanjili ili ublažili potencijalno negativni učinci "masovnog turizma". Murphy (1985) predlaže korištenje "ekološkog pristupa", kako bi se uzeli u obzir i "biljke" i  "ljudi" kada se provodi održivi turizam. Ovo je u suprotnosti sa pristupom planiranju turizma na bazi "masovnog" ili "nisko-budžetnog", od kojih niti jedan ne uzima u obzir utjecaj turizma na ekološku i/ili sociološku komponentu odredišta.
Usprkos ovome Butler preispituje uporabu "održivog" u bilo kojem turističkom smislu naglašavajući da "održivi koncept razvoja u filozofskom smislu ranih 1990tih može se sagledati kao nastavak šire spoznaje ekonomskog rasta bez uzimanja u obzir socijalnog i ekološkog utjecaja je u konačnici kontradiktoran sam sebi gledajući dugoročno". Iz ovog razloga "razvoj održivog turizama" sam po sebi se sve češće smatra zasebnom funkcijom gospodarske obnove u globalnom ekonomskom rastu.

Ekoturizam
Ekoturizam, također je poznat i pod pojmom ekološki turizam, a odnosi se na odgovorno putovanje u većinom zaštićena područja koja su sama po sebi osjetljiva, te je cilj ostaviti što manje utjecaja na okoliš i kulture oko sebe. Ovaj vid turizma pomaže u edukaciji turista, omogućuje sredstva za očuvanje odredišta, direktno utječe na ekonomski razvoj i političku razvijenost lokalne zajednice, promiče poštovanje različitih kultura i ljudskih prava. "Odnesite samo uspomene, a ostavite samo otiske (stopala u pijesku)" česti je slogan zaštićenih područja. Turistička odredišta se polako prilagođavaju sve većem globalnom trendu smanjenja emisije CO2.

Turizam u korist siromašnih

Turista u africi Shana Stine, flickr.com

Turizam u korist siromašnih je onaj koji pokušava pomoći najsiromašnijim ljudima u zemljama u razvoju, te privlači sve više pažnje onih koji su izravno uključeni u razvoj. Ovoj vid turizma se očituje u malim projektima lokalne zajednice i pokušajima tijela nadležnih za turizam pojedinih država na globalnom planu. Istraživanje koje je obavio "Institut za prekomorki razvoj" upućuje na to da ovakav oblik turizma definitivno nije najbolji način za pomaganje najsiromašnijim ljudima iz razloga što potrošena sredstva turista u iznosu od svega 25% (u mnogim državama i manje) završavaju kod onih kojima je taj novac najpotrebniji. Uspješni primjeri ovog oblika turizma su planinarenje u Tanzaniji ili kulturni turizam u Luang Prabang, Laos.
Recesijski turizam
Recesijski turizam je trend u putovanjima koji se razvio paralelno sa svjetskom gospodarskom krizom. Ovaj oblik turizma prvi je precizirao američki poduzetnik Matt Landau 2007. godine, recesijski turizam je određen nisko buđetnim turistima koji zahtijevaju visoku kvalitetu doživljaja i većinom se odvijaju na starim prokušanim odmaralištima. Razna središta recesijskog turizma doživjela su poslovni bum upravo u vrijeme recesije ponajprije zahvaljujući niskim cijenama i tržištu gdje su ljudi za svoj novac tražili sve više.

Medicinski turizam
Kada postoji značajna razlika u cijeni medicinskih usluga između država ili postoji različita zakonska regulativa dopuštenih medicinskih zahvata pojavljuje se oblik turizma koji nazivamo medicinski turizam.

Edukacijski turizam
Edukacijski turizam se razvio iz rastućeg trenda usvajanja novih znanja, ali i prenošenja svoji znanja na druge, kao i poboljšavanje vlastitih sposobnosti izvan učionica. U edukacijskom turizmu glavni fokus je stavljen na upoznavanje sa kulturom i novim znanjima, ili rad i primjena znanja usvojenih u učionici u životnim okolnostima.

Kreativni turizam
Kreativni turizam se razvio paralelno sa začecima samog turizma kao vrsta kulturološkog turizma.
Europski korijeni kulturološkog turizma potiču iz vremena "Grand Tour" turizma, u kojemu su većinom djeca aristokracije putovala sa ciljem razmjene iskustva i stjecanja novih znanja.
Kreativni turizam nedavno je dobio i zaseban naziv zahvaljujući dvojcu Crispin Raymond i Greg Richards, koji su kao pripadnici udruženja "Association for Tourism and Leisure Education (ATLAS)", usmjerili brojne projekte Europske komisije, uključujući i kulturološki i turizam, poznatiji i kao održivi turizam. Oni su definirali "kreativni turizam" kao onaj koji se odnosni na aktivno sudjelovanje putnika u kulturi lokalne zajednice kroz interakciju u radnim grupama i neformalno učenje kroz iskustvo. U međuvremenu koncept kreativnog turizma prisvojile su visoko prepoznatljive organizacije kao što su UNESCO, koji podučava da "Kreativna mreža gradova", podupire kreativni turizam kroz izvorno iskustvo i aktivno razumijevanje unikatnih značajki posječenog odredišta.
Greg Richards - Conferencia Turismo Creativo

pleme Zulu, Južnoafrička republika Retlaw Snellac Photography, flickr.com

Odnedavno kreativni je turizam dobio na popularnost i kao oblik kulturnog turizma koji potiče turiste da se aktivno uključe u kulturu domicilnu kulturu zajednice koju posjećuju. Veći broj država nudi primjere ovog oblika turizma a uključuju Veliku Britaniju, Austriju, Francusku, Bahame, Jamajku, Španjolsku, Italiju i Novi Zeland.
Rastući interes turista za ovaj novi oblik putovanja i otkrivanja lokalnih kultura može se ponajprije pripisati turističkim agencijama i njihovim stručnjacima koji su usmjerili pažnju dijela turista usmjeravajući njihovu pažnju na specifičnosti lokalne kulture (razne radionice o lokalnim običajima, kulinarska ponuda ili još bolje seminari o lokalnom kulinarstvu i slično), a sve to uz maksimalno korištenje lokalne infrastrukture (iznajmljivanje lokalnih sportskih dvorana, javnih kuhinja, ali i drugih javnih površina).

Mračni turizam
Jedan rastući segment turizma naziva se "Crni turizam" (Lennon and Foley (2000)). Ovaj oblik turizma uključuje posjete "mračnim" mjestima kao što su bojišta, poprišta najtežih zločina ili genocida (npr. koncentracijske logore). Mračni turizam ostaje maleni segment u turizmu motiviran različitim pobudama kao što su tuga za bližnjima, sjećanje, obrazovanje, znatiželja, pa čak i zabava. Začeci ovog oblika turizma datiraju još iz srednjeg vijeka.

Ukleti turizam
Poznatiji i kao Turizam prokletih ili Turizam zadnje prilike. Ovaj vid turizma uključuje putovanja na mjesta koja su ekološki ili na neki drugi način na rubu katastrofe (primjerice snježni vrhovi planine Kilimanjaro, Afrika, glečeri Patagonije kojima prijeti otapanje ili koraljni grebeni Velikog koraljnog grebena) prije nego bude prekasno. Ovaj vid turizma prvi je puta specificirao Kenneth Shapiro glavni urednik magazina "Travel Age West"  2007. godine te je kasnije proučavan i u The New York Times-u, vjeruje se da je ovaj oblik turizma u velikom porastu. Veći broj stručnjaka razlog za rastući trend ovog vida turizma vide u održivom turizmu zbog činjenice što se ova turistička odredišta smatraju ugrožena od čimbenika kao što su globalno zagrijavanje, prenapučenost i globalne klimatske promjene. Drugi dio stručnjaka koji se bavi ovom problematikom ukazuje na činjenice da upravo povećani dolazak turista na ove lokacije povećava njihovu ugroženost.

Rast
Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da će turizam nastaviti sa rastom po godišnjoj stopi od 4%. Sa razvojem elektronske trgovine turistički proizvodi postali su jedan od najpopularnijih oblika trgovine na Internetu. Turistički proizvodi i usluge na Internetu postali su dostupni prvenstveno preko posrednika, što ne znači da isti nisu dostupni i direktno preko sami pružatelja usluga (hoteli, kampovi, prijevoznici itd.), što uključuje i one najmanje pružatelje usluga koji svoje usluge vrlo lako mogu prodavati i direktno. Ovo predstavlja sve veći pritisak na posrednike i sa strane Internet poduhvata i tradicionalnih pružatelja usluga. Turistički djelatnici sve više uviđaju povezanost između turističke potrošnje po glavi stanovnika i globalnog značenja njihove domicilne države. Ovo se ne odnosi samo na ekonomsku snagu države već i na povjerenje koje njezini stanovnici daju u globalnom razvoju turizma i kao sredstva jačanja vlastite ekonomije. Ovo je razlog zašto projekcije turističkog rasta mogu služiti i kao pokazatelji relativnog utjecaja koji će svaka država možebitno imati u budućnosti.

Svemirski turizam
Ovaj vid turizma do sada je vrlo ograničen i svodi se na Rusku svemirsku agenciju koja je jedina do sada i pružila ovu mogućnost. Svi pokazatelji predviđaju ovom vidu turizma rast na promet vrijedan nekoliko milijardi dolara godišnje do 2030.g.

Sportski turizam

Alianz arena, Munich, Njemačka André Zehetbauer, flickr.com

Sportski turizam postaje vrlo popularan krajem 1980tih godina. Sportska događanja i manifestacije kao što su Olimpijske igre ili svjetska prvenstava u nogometu ili ragbiju omogućila su specijaliziranim kompanijama da rezerviraju karte za ova natjecanja koje su se prodavale u paket aranžmanima sa avionskim letovima i smještajem.
Fokus na sportu i širenje informacija o međunarodnim događanjima u sportu doveo je do velikog rasta u sportskom turizmu. Značajan je doprinos koji su međunarodni sportski događaji kao što su Olimpijske igre napravili u širenju sportske ideje i spoznaje o raznim sportovima koji su popularni na različitim dijelovima zemaljske kugle. U Sjedinjenim američkim državama jedan od najpopularnijih sportova je definitivno Američki ragbi. Ova popularnost je povećana događanjima kao što su Svjetski kup. U brojnim Azijskim državama upravo je svjetski kup povećao popularnost sportskih događaja. Dubinski gledano, Olimpijske igre sa svojom raznolikom ponudom športova pravi je izvor sve veće atraktivnosti ovog vida turizma. Drastičan porast interesa za sport, ne samo za jedan već za sport generalno privukao je pažnju putničkih agencija koje su započele sa ponudom turističkih aranžmana koji su uključivali avionske karte, smještaj i karte za sportske događaje. Zbog puno manjeg broja putnika koji su uistinu i kupili ovakve aranžmane od predviđenog cijena aranžmana je u početku padala. Sa rastom potražnje za ove aranžmane i njihova cijena je počela rasti kako bi turističke kompanije pokrile prvotne gubitke. Zbog određenih ekonomskih zbivanja na globalnom svjetskom tržištu, prodaja ovih aranžmana ponovno je zabilježila pad. Ova česta kolebanja u broju prodanih turističko sportskih aranžmana prisilila je većinu turističkih agencija da odgode ulaganja dodatnih financijskih sredstava u promociju ovakvih putovanja.

Posljednji trendovi
Kao posljedice recesije u kasnim 2000tim međunarodni dolasci pretrpjeli su znatno usporavanje započevši sa lipnjem 2008. godine. Rast između 2007. i 2008. godine bio je na razini od samo 3.7% za prvih 8 mjeseci 2008. godine. Ovo usporavanje međunarodnog turizma odrazilo se i na zračni prijevoz sa negativnim rastom u rujnu 2008. godine i samo 3.3% rasta u putničkom prometu. Hotelijerstvo je također zabilježilo pad popunjenosti smještajnih kapaciteta. Tijekom 2009. godine turistički dolasci smanjili su se za 3.8%. Do prvog kvartala 2009. godine stvarna turistička potražnja u SAD pala je za 6% unutar zadnjih 6 mjeseci.
Međutim dokazi upućuju na to da turizam kao globalna pojava dugoročno ne pokazuje znakove usporavanja. Sve se više pojavljuju mišljenja kako je putovanje nužno kako bi se održali socijalni kontakti u sve više umreženom današnjem svijetu gdje se većina kontakata odvija na daljinu. Za mnoge, putovanja i turizam postaju neophodni, a ne više stvar luksuza, te se ovo očituje u turističkim brojkama koje se oporavljaju sa nekih 6.6% globalno tijekom 2009. godine, odnosno sa rastom do 8% u zemljama u razvoju.

Korisni linkovi:
WIKI: Medicinski (zdravstveni) turizam - definicija, nastanak, razvoj i povijest
WIKI: Ratni turizam - definicija, nastanak, razvoj i povijest