Nacionalni park: definicija, razvoj i povijest

Nacionalni park Plitvička jezera, Hrvatska
[paradise], flickr.com

Nacionalni park je zaštićeni prostor sa prvenstvenom namjenom očuvanja njegovih osobitosti. Najčešći su nacionalni parkovi su rezervati prirodne važnosti ili razvijena područja koje pojedine države proglašavaju posebno zaštićenim područjem unutar svojeg teritorija.
Usprkos činjenici da razne države različito definirati pojam nacionalnog parka i njegovu zaštitu propisuju samostalno, postoji univerzalna nit vodilja: očuvanje prirodne baštine za buduće naraštaje, ali i kao stvar nacionalnog ponosa.
Međunarodna organizacija za očuvanje prirode (IUCN), te njezina međunarodna komisija za Zaštićena područja "Nacionalni park" definiraju kao zaštićena područja II kategorije. Slične ideje povezane uz zaštitu pojedinih područja pojavljivali su se u povijesti u raznim oblicima, ali prvi nacionalni park u današnjem smislu je Yellowstone u Sjedinjenim američkim državama službeno proglašen zaštićenim područjem 1872. godine.

Trenutno je najveći nacionalni park u svijetu po kriteriju IUCN-a Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland, proglašen 1974. godine.

Prema IUCN-u 2006. godine u svijetu je postojalo 6 555 nacionalnih parkova koje zadovoljavaju osnovne kriterije koje definiraju nacionalni park.

Nacionalni parkovi skoro su uvijek otvoreni za javnost, odnosno posjetitelje. Većina nacionalnih parkova pruža mogućnost boravka i raznih aktivnosti u prirodi, kao i razne edukativne ture za posjetitelje sa ciljem povećanja svijesti kod zajednice za očuvanjem prirodnih ljepota pojedinog područja.

Definicija

Nacionalni park Queen Elizabeth, Uganda
Justin Norton, flickr.com

1969. godine IUCN definira nacionalni park kao relativno veliko područje sa ovim karakteristikama:
- Jedan ili više ekosustava ne smije biti izmijenjen na način da je iskorištavan ili okupiran od strane ljudi,područje gdje su biljni i životinjski svijet, geomorfološke lokacije i staništa od posebne važnosti za znanost, edukaciju i rekreaciju ili uključuje prirodne ljepote krajolika.
- Da je najviše nadležno državno tijelo poduzelo sve mjere potrebno kako bi se spriječilo iskorištavanje i naseljavanje cijelog zaštićenog područja, te da učinkovito provodi mjere zaštite ekoloških, geomorfoloških i estetskih karakteristika koje su dovele do uspostave zaštićenog područja.
- Posjetiteljima mora biti omogućen posjet ovim područjima pod posebnim uvjetima u edukativne, kulturološke i ostale svrhe koje potiču razvoj svijesti o važnosti očuvanja ovakvih područja.

1971. godine ovi kriteriji dodatno su prošireni kako bi doveli do jasnijih i više definiranim standardima u ocjenjivanju nacionalnih parkova. Oni uključuju:
- minimalnu veličinu od 1 000 hektara zaštićenog prirodnog područja
- statutarna pravna zaštita
- proračun i broj osoblja mora biti dovoljan kako bi osigurao učinkovitu zaštitu
- zabrana iskorištavanja prirodnih resursi, što uključuje i izgradnju brana, ali i sportskih aktivnosti (osim rekreativnih), ribolov.

Dok je za većinu nacionalnih parkova važeće pravilo da njima upravlja država (nacionalno=državno), u Australiji nacionalnim parkovima upravljaju pokrajinske vlade. Nacionalnim parkovima u Nizozemskoj također upravljaju provincije. U mnogim zemljama, uključujući i Indoneziju, Nizozemsku, te Veliku Britaniju, nacionalni parkovi ne slijede IUCN smjernice, dok neka druga područja koja u potpunosti poštuju smjernice IUCN-a nisu određena da budu nacionalni parkovi.

Povijest

Lake district, Engleska
Les Haines, flickr.com

1835. godine, Engleski pjesnik William Wordsworth opisao je Lake District (planinsko područje na sjeverozapadu Engleske) kao neku vrstu nacionalne vrijednosti, u kojoj bi svaki čovjek trebao moći uživati, ako ima oči da vidi i srce da osjeti.

Slikar George Catlin tijekom 1830. godine, na svojim je putovanjima kroz američki zapad zapisao kako bi američki domoroci (Indijanci) trebali biti zaštićeni unutar Sjedinjenih američkih država (putem posebne vladine politike)... u veličanstvenom parku... Nacionalni park, u kojem se nalaze ljudi i zvijeri, u svoj svojoj divljini i svježini prirodne ljepote!

Prvi službeni pokušaj jedne vlade da osnuje jedno ovakvo zaštićeno područje dogodio se u Sjedinjenim američkim državama 20. travnja 1832. godine.
U tom trenutku predsjednik Sjedinjenih američkih država Andrew Jackson potpisao je zakon koji je prije izglasao državni kongres kako bi se izdvojila četiri područja u okolici Hot Spring-a (u saveznoj državi Arkansas), sa ciljem zaštite prirodnih termalnih izvora i okolnog planinskog područja na ponos budućih naraštaja. Ovo područje bilo je poznatije po nazivu "Hot Springs Reservation" (Hot Springs rezervat), ali nikakvo zakonsko tijelo nije usvojeno. Federalna kontrola nad ovim područjem jasno je definirana tek 1877. godine.
Slijedeći pokušaj neke vlade da određeno područje stavi pod zaštitu u cilju njegovog očuvanja također se odvijalo u Sjedinjenim američkim državama. 30. lipnja 1864. godine predsjednik Abraham Lincoln potpisao je kongresni akt kojima dolina Yosemite i Mariposa Grove (područje obraslo gigantskim stablima sekvoje) postaju zaštićena područja unutar savezne države Kalifornija (od ovog područja kasnije je nastao nacionalni park Yosemite).... Kaliforniji će biti dodijeljeno ovo područje pod izričitim uvjetima da ono ostane dostupno javnosti, za posjećivanje i rekreaciju, te se status nikada neće mijenjati... (I. sjednica 38. zasjedanja kongresa Sjedinjenih američkih država, 1864. godine).

Nacionalni park Yellowstone, SAD
OakleyOriginals, flickr.com

Yellowstone (Sjedinjenje američke države) 1872. godine postao je prvi nacionalni park u svijetu po današnjoj definiciji tog značenja. I prije proglašenja prvog nacionalnog parka, u pojedinim europskim državama postojala su zaštićena područja i prirodni rezervati, primjerice Drachenfels (Njemačka, 1822. godine) i dio šume Fontainebleau (Francuska, 1861. godina).

U vrijeme kada je prvi puta proglašeno zaštićeno područje Yellowstona ono se nalazilo pod federalnom upravom. Za razliku od Yosemita, nije postojalo državnog tijela koje bi moglo upravljati tim područjem, te je federalna vlada preuzela odgovornost, i time je Yellowston postao prvi službeni nacionalni park Sjedinjenih američkih država. Ovaj poduhvat zahtijevao je zajedničke napore i zainteresiranost konzervatora, političara, ali osobito i gospodarstvenika, odnosno Northern Pacific Railroads (željeznice), čija trasa je prolazila kroz Montanu te bi željeznica naveliko imala koristi od ove nove turističke atrakcije - kako bi osigurala putnicima prolaz kroz zaštićeno područje. Theodore Roosevelt, u to vrijeme veliki pobornik ove ideje, a ujedno i vrlo utjecajni političar pomogao je uvjeriti svoje kolege u kongresu da izglasaju ovu odluku. 1872. godine, kada je proglašen nacionalni park Yellowstone, današnje savezne države Wyoming, Montana i Idaho bile su samo teritoriji, ne i države, te je upravo iz tog razloga savezna vlada morala preuzeti odgovornost za upravljanje ovim područjem što je ujedno i dovelo do osnivanja nacionalnog parka.
 

Nacionalni park Yosemite, SAD
Chase Lindberg, flickr.com

Dobitnik Pulitzerove nagrade, američki autor Wallace Stegner jednom je napisao:
Nacionalni parkovi najbolja si ideja koju smo ikada imali. U potpunosti američka, u potpunosti demokratska i ona nas predstavlja u najboljem, a ne najgorem svjetlu.

U svojoj knjizi "Uništavanje divljine: Uklanjanje Indijanaca i stvaranje nacionalnih parkova", pisac Mark David Spence daje javnosti do znanja kako je u svrhu stvaranja nenaseljenih područja unutar nacionalnog parka država morala ukloniti Indijance koji su živjeli na tom području.

Čak i nakon osnivanja nacionalnih parkova Yellowstone, Yosemite i još 37 drugih nacionalnih parkova i spomenika, tek 44 godina kasnije u Sjedinjenim američkim državama osnovana je agencija za sveobuhvatno upravljanje ovim područjima - U.S. National Park Service (NPS). Poduzetnik Stephen Mather i njegov partner novinar Robert Sterling Yard bili su najveći zagovornici osnivanja NPS (nacionalnog ureda za parkove), u svome pismu tadašnjem "ministru" unutrašnjih poslova gospodinu Franklin Knight Lane otvoreno su pisali o potrebi za provedbom velike nacionalne kampanje za ovaj projekt. Lane je pozvao Mathera da posjeti Washington kako bi zajedno radili na nacrtu i osigurali usvajanje zakona "National Park Service Organic Act" (osnovni akt o nacionalnim parkovima), koji je i usvojen na 64. zasjedanju američkog kongresa, te nakon potpisa predsjednika Woodrow Wilson-a postajo i savezni zakon 25. kolovoza 1916. godine. Od 401 lokacije kojima upravlja NPS Sjedinjenih američkih država, samo 59 su određeni kao nacionalni parkovi.
 

Kraljevski nacionalni park, Australija
Richard Gifford, flickr.com

Prema istom ključu koji je primijenjen za osnivanje nacionalnog parka Yellowstone uskoro su osnovani nacionalni parkovi u drugim svjetskim državama.
U Australiji, Kraljevski nacionalni park osnovan je južno od Sydneya 1879. godine, i time službeno postao drugi nacionalni park u svijetu (ili treći s obzirom da je Mackinac nacionalni park u saveznoj državi Michigan (Sjedinjene američke države) osnovan 1875. godine).

Nacionalni park Stjenjak (Rocky Mountain) postao je prvi nacionalni park u Kanadi 1885. godine. Novi Zeland  ustanovio je Tongariro nacionalni park 1887. godine.
Prvi nacionalni park u europi u biti je bi skup od devet nacionalnih parkova u Švedskoj osnovanih 1909. godine, u Europi do 2010. godine ukupan broj nacionalnih parkova popeo se na 359.

Prvi nacionalni park u Africi osnovan je 1925. godine odlukom Belgijskog kralja (Albert I od Belgije) da određeno područje svoje tadašnje kolonije (današnje države DR Kongo) u okolici planina Virunga proglasi nacionalnim parkom Alberta (današnje je ime nacionalnog parka Virunga nacionalni park). 1973. godine planina Kilimanjaro također je proglašena nacionalnim parkom, te je otvorena za javnost 1977. godine.

1926. godine vlada Južnoafričke republike proglasila je Kruger nacionalni park, ovaj nacionalni park u biti je bio samo nadogradnja Sabie Game rezervata koji je 1898. godine osnovao predsjednik Paul Kruger.

Po završetku drugog svjetskog rata nacionalni parkovi osnovani su diljem svijeta.
 

Nacionalni park Vanoise, Francuska
Richard Allaway, flickr.com

Vanoise nacionalni park u Alpama prvi je nacionalni park u Francuskoj, osnovan je 1963. godine nakon javnog negodovanja protiv predviđenih turističkih projekata.
Prva nacionalna parkovna služba osnovana je u Kanadi 19. svibnja 1911. godine. Služba je osnovana kako bi "očuvala lokalitete prirodne ljepote" i pružila rekreativno iskustvo, vodeći se idejom kako prirodna ljepota i mir pružaju duhovnu obnovu nakon urbanih gužvi. Kanada sa ukupno 377 000km2 zaštićenog područja drži svjetski rekord u ukupnoj veličini nacionalnih parkova.

1989. godine osnovan je Qomolangma nacionalni park u Kini kako bi se zaštitilo 3 381 milijuna hektara na sjevernim padinama Tibeta (autonomne pokrajine unutar Kine). Ovo je ujedno i prvi nacionalni park u svijetu koji nema zasebnu čuvarsku službu, te se kompletno vodi od strane postojećih lokalnih vlasti, što u osnovi omogućuje niže troškove održavanja i veću geografsku pokrivenost (1989. godine nakon svog osnutka ovo je ujedno bilo i najveće zaštićeno područje u Aziji). Područje uključuje 5 od 6 najviših planina Everest, Lhotse, Makalu i Cho Oyu. Ovaj nacionalni park također graniči i sa četiri nacionalna parka u Nepalu što u ukupnoj veličini znači da je površina veća od one na kojoj se prostire primjerice cijela Švicarska.

Hrvatska
Hrvatski nacionalni parkovi definirani su Zakonom o zaštiti prirode kao: "Prostrano, pretežno ne izmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.
U Hrvatskoj trenutno postoji 8 nacionalnih parkova:
- Brijuni
- Kornati
- Krka
- Mljet
- Paklenica
- Plitvička jezera
- Risnjak
- Sjeverni Velebit

Korisni linkovi:
NP Brijuni
NP Krka
NP Paklenica
NP Plitvička jezera
NP Risnjak
NP Sjeverni Velebit


ImpessumUvjeti korištenjaSuradnja sa portalomOglašavanje/Predstavljanje ponude
AUTORSKA PRAVA!

Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.

PRAVNA NAPOMENA!

Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.

©CroDodo, 2004 ~ 2017, All rights reserved