Otok Pag - saznajte sve o otoku Pagu

Općenito o otoku Pagu
Površina: 284,18km2
Obalna crta: 302,474km
Duljina: 58,25km
Broj stanovnika: 8398
Latitude: 44.467217
Longitude: 14.991680
Prosječna godišnja temperatura: 16°C
Prosječna godišnja količina padalina: 800mm.

Otok Pag Hrvatski je otok u sjevernom Jadranu. Cijelom svojom sjeverno-istočnom stranom okrenut je prema Velebitu.
Otok Pag s kopnom je povezan paškim mostom, te trajektnim i katamaranskim linijama.
Svojom površinom otok Pag peti je najveći otok u Hrvatskoj, ali je dužinom obale najrazvijeniji Hrvatski otok.
Na otoku se nalaze dva grada Novalja i Pag, te niz manjih mjesta i naselja.
Otok Pag jedini je Hrvatski otok podijeljen između dviju županija tako da sjeverniji dio otoka paga sa gradom Novaljom pripada Ličko-senjskoj županiji (sa županijom je povezan trajektnom linijom Prizma na kopnu – Žigljen na otoku Pagu), južni dio otoka zajedno sa gradom Pagom pripada Zadarskoj županiji sa kojom je otok Pag spojen Paškim mostom.

Povijest otoka Paga
Prvi stanovnici otok Pag naselili su još u mlađem kamenom dobu, dok su prvi poznati stanovnici otoka bili su Iliri, odnosno točnije Liburni čiji se arheološki ostaci i danas mogu pronaći na otoku u obliku nekropola, bedemima utvrđenih naselja ili brojnih humaka.
U vrijeme prelaska iz starog u novi vijek otok zauzimaju rimljani koji su i onda uvidjeli stratešku važnost otoka, a iz tog razdoblja potječe i prvi pisani spomen otoka Paga u rukopisu rimskog geografa Plinija starijeg iz I. stoljeća kada se otok naziva Cissa (Kisa) najvjerojatnije po ilirskoj naseobini koja se nalazila na području između današnjeg grada Novalje i mjesta Caske. Rimsko naselje Cissa strašno je stradalo tijekom velikog potresa 361. godine, te je svojim velikim dijelom naselje potonulo u more, a novo najbitnije naselje na otoku postaje Navalia, odnosno današnji grad Novalja koja se i danas može podičiti ostacima rimskog podzemnog vodovoda, danas poznatog kao „Talijanova buža“.
Otok Pag nalazio se u sastavu moćne Hrvatske države od njenog osnutka oko IX stoljeća, a prvi tragovi dolaska Hrvata na otok bilježi se još krajem VI i početkom VII stoljeća iz smjera juga prema sjeveru što se i očituje u imenima naselja kao što su Dinjiška, Stara Vasa i Vlašići.
Današnju podjela otoka na dvije županije mnogi povezuju i sa jednim vrlo bitnim momentom iz povijesti cijelog otoka koji datira u davnu 1071. godinu kada je Hrvatski kralj Petar Krešimir IV otok podijelio na jurisdikciju Rapskog biskupa na sjeveru i biskupa iz Nina na jugu. Ova odluka Hrvatskog kralja imala je dalekosežne posljedice na povijest otoka jer su se neprestano odvijale borbe za prevlast nad otokom između Rapskog i Ninskog biskupa koji su s vremenom doveli do potpunog uništenja mjesta Kisa, razvoja Novalje, ali pogotovo do razvoja grada Paga koji postaje glavno gradsko središte na otoku.

Na području današnjeg grada Novalje mogu se pronaći ostaci starokršćanskih spomenika kao što su tri bazilike ili kameni sarkofag što prema nekim istraživanjima ukazuje na postojanje biskupije na ovom području još u IV stoljeću.
9. srpnja 1409. godine Ugarsko-Hrvatski kralj Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. - 6. kolovoza 1414.) sramotno prodaje Hrvatsku dalmaciju i otok Pag Mletačkoj republici za 100 000 dukata „na 3 rate“. Paška općina (današnji grad Pag) 1433. godine dobiva jedan od prvih gradskih statuta na današnjem području Hrvatske.
Poradi sve veće opasnosti od turskih zvjerstava na Hrvatskoj obali  18. svibnja 1443. godine pažani započinju sa izgradnjom novog zidinama ograđenog grada na mjestu gdje se i danas nalazi grad Pag te ga useljavaju 18. rujna 1474 godine.
Cijeli otok prvi značajniji gospodarski razvitak doživljava u vrijeme Habsburške monarhije kada postaje jedna administrativna jedinica, a diljem otoka se izgrađuju putovi, brodska pristaništa i prilazi moru.
Nakon višestoljetne talijanske (Mletačke) i Austrijske (Habsburške) okupacije tek krajem XIX stoljeća Hrvatski jezik postaje službeni jezik na otoku te se koristi u administraciji i školama.
Početkom XX stoljeća što iz gospodarskih (bolest filoksera devastirala je vinograde na otoku), što iz političkih razloga (srpska represija) veliki dio lokalnog Hrvatskog stanovništva iseljava se u prekooceanske zemlje.
Tijekom II svjetskog rata otok Pag nalazi se u sklopu Nezavisne Države Hrvatske za razliku od većine ostalih hrvatskih otoka koji su Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. godine došli pod direktnu okupaciju fašističke Italije.
Upravo činjenica da je lokalno pučanstvo prihvatilo novostvorenu Hrvatsku državu te se protivilo teroru partizanskih i četničkih postrojbi koje su otok uspjele okupirati tek 4. travnja 1945. godine bio je poguban za Hrvate na otoku nad kojima je izvršena odmazda za Hrvatsko domoljublje koje je rezultiralo novim (većim dijelom i prisilnim) odlaskom Hrvata sa otoka.
Stvaranjem suvremene Hrvatske države nakon višegodišnje jugoslavenske okupacije otok proživljava pravi turistički procvat, te postaje jednim od turistički najatraktivnijih otoka na jadranu.

Geografija

Velebitski kanal
Dinko Skoč / flickr.com

Otok Pag sa morfološkog aspekta čini produžetak Ravnih kotara koji se u obliku klina zabija prema kvarnerskoj otočnoj skupini.
Prirodnu granicu prema unutrašnjosti gorske Hrvatske čini Velebit sa svojim strmim padinama prema Velebitskom kanalu.
Na krajolik i njegovo oblikovanje presudnu je ulogu imala prirodnogeografska osnova prostora, odnosno krški reljef modeliran u karbonatnim stijenama i snažan vjetar Bura koja se spušta sa obronaka Velebita.
Današnji krajolik otoka posljedica je stoljeća

međudjelovanja čovjeka i prirode gdje se može izdvojiti sjeverozapadni dio otoka sa slabijom vegetacijom i jugoistočni dio sa razvijenijim biljnim pokrovom.
Za krajolik sjeveroistočnog dijela otoka Paga presudnu ulogu odigrala je bura i posolica koji su svojim međudjelovanjem ogolili dobar dio ovog dijela otoka u kontrastu sa jugoistočnim dijelom koji je prekriven šumom i bujnijom vegetacijom.
Središnji dio otoka ispunjen je fliškim naslagama i obiluje brojnim vruljama (izvorima pitke vode) koja prirodnim podzemnim kanalima dolazi na otok sa Velebita.
Na otoku se nalaze tri slatkovodna jezera odnosno močvarna područja: Veliko blato i Malo blato (kod Povljane), te Kolansko blato (kod Kolana).
Zahvaljujući idealnim uvjetima plitkog podmorja u uvali Soline u paškom zaljevu i uvale Diniška razvijena je proizvodnja soli, odnosno poznata Paška solana.
Na krajnjem sjeveru otoka kojim je upravljala Rapska biskupija razvijenija je vegetacija kvalitetnijim gospodarenjem čovjeka što se očituje u brojnim suhozidima ograđenim poljoprivrednim zemljištima, maslinicima i šumarcima crnike (ova pojava je najizraženija na području poluotoka Luna).

Klima
Otok Pag može se pohvaliti sunčanom mediteranskom klimom koja se iskazuje u preko 2500 sunčanih sati godišnje, a također spada i u skupinu Hrvatskih otoka sa najmanje oborina.
Položaj otoka koji je dužinom s jedne strane okrenut Velebitu sa kojeg većinom za vrijeme zimskih mjeseci puše snažna Bura, a s druge strane okrenut otvorenom moru s kojeg puše maestral i jugo stvorio je posebne klimatske uvjete koji omogućavaju stvaranje posebne mikroklime koja se očituje u autohtonim proizvodima otoka kao što su paška janjetina ili paški ovčji sir.
Zbog manjka vegetacije i ogoljenih kamenih dijelova otoka ljetne temperature dosežu Hrvatske rekorde što naveliko pospješuje turističku poželjnost otoka.
Prosječna godišnja temperatura na otoku iznosi 16°C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi 800mm.

Flora i fauna
Snažna Bura koja puše sa vrhova Velebita zaslužna je za vegetacijske kontraste na otoku Pagu gdje je strana otoka okrenuta kopnu skoro gola i bez vegetacije te se često naziva i Mjesečeva površina, dok je druga strana i unutarnji dio otoka zeleniji i bogatiji vegetacijom.
Od vegetacije na otoku prevladava autohtona šikara zimzelenog karaktera, alepski bor, hrast medunac i crnika, bijeli i crni grab, masline, trska, kamenjarski pašnjaci i livade.
Velika vrijednost biljnog svijeta na otoku Pagu je ljekovito bilje od kojeg je vrijedno izdvojiti lavandu, smilje, kadulju, ružmarin.
Ovca je svojevrsni simbol otoka Paga i „tvorac“ nadaleko poznatog autohtonog sira i paške janjetine.
U manjem broju na otoku borave i divlje patke, fazani, zečevi, lisice, kornjače, te razne ostale zaštićene ptice u paškim ornitološkim rezervatima.
Ribe u moru oko otoka tipične su za jadransko more, a ponekad se mogu vidjeti delfini ili zalutali veliki kitovi iz sredozemnog mora.

Gospodarstvo
Za otok Pag kroz povijest su najznačajnije 3 gospodarske grane: solarstvo, ovčarstvo i turizam.

Sol
Dawn Endico / flickr.com

Sol
Sol, odnosno "Bijelo zlato" na otoku Pagu vjerojatno se počela vaditi iz salamure odnosno morske vode velike slanosti sa prvim dolascima ljudi na ovaj otok. Kroz povijest sol kao jedan od najznačajnijih začina u ljudskoj prehrani bila je blagoslov i prokletstvo za otok koji je dobro živio od soli, ali i umirao za sol u obrani svojeg najvrednijeg blaga. Do pred kraj XX stoljeća sol se dobivala gotovo na isti način, odnosno prirodnim isušivanjem morske vode u zatvorenim bazenima u koje se puštalo more. U današnje vrijeme proizvodnja soli u „Solani Pag“ odvija se na više od dva milijuna kvadratnih metara, ali ukupni potencijal i dalje nije u potpunosti iskorišten što se može pripisati i činjenici da je današnji vlasnik solane ujedno i najveći uvoznik jeftinije soli iz ostalih zemalja gdje ljudi (i djeca) ne rijetko rade u polu-robovlasničkim uvjetima koji drastično smanjuju proizvodnu cijenu.

 

Ovce
James Bowe / flickr.com

Ovčarstvo
Zahvaljujući posebnom spoju mediteranske klime i snažne bure koja rasipa sol po vegetaciji otoka meso ovce koja pase na otvorenim pašnjacima otoka Paga zaštićeni je izvorni Hrvatski proizvod te njegova cijena doseže puno veće vrijednosti od one koja dolazi iz drugih krajeva svijeta. Na nekadašnjem glavnom prometnom pravcu prema moru, današnjoj magistrali Zagreb – Split upravo je paška janjetina bila glavna turistička meka za brojne turiste koji su tražili odmor od cestovnih gužvi.
Uz meso paške ovce odnosno Pašku janjetinu još jedan proizvod koji se dobiva od ovce temelj je gospodarstva na otoku. Paški sir dobiven isključivo od paške ovce i pripreman po tradicionalnoj recepturi poznat je po svom slankastom okusu i specifičnom mirisu.
Uz ovčarstvo na otoku veže se i jedan gospodarski problem, a potencijalno i veliki dodatni izvor prihoda – vuna, koja se danas uništava na sve moguće načine dok se u prošlosti koristila u tekstilnoj industriji i predstavljala značajan dodatni izvor prihoda.
Maslinarstvo
Na sjeveru otoka osobito na lokalitetima oko mjesta Lun i Jakišnica odlični su klimatsko-geografski uvjeti za uzgoj maslina.
Uz gospodarski uzgoj, ističe se i divlja maslina čija su pojedina stabla na području zaštićenog botaničkog vrta kod Luna starija i od 1500 godina! Upravo zbog ove specifičnosti ne samo na Jadranu već u i svijetu ovaj botanički rezervat nalazi se pod posebnom zaštitom još od 1963. godine.
Maslinovo ulje koje se dobiva iz maslina na području Luna specifičnog je okusa i arome te se smatra jednim od najkvalitetnijih na jadranu.
Vinogradarstvo
Otok Pag nije prepoznat po svojoj vinskoj industriji koja je iako relativno ograničenog i lokalnog karaktera prisutna na otoku prvenstveno kao dodatna ponuda izvornih proizvoda za turiste koji posjećuju otok.
Mikroklima na otoku Pagu sa sušnim i toplim ljetnim mjesecima osobito pogoduje slatkosti grožđa koje se reflektira i u najpoznatijim lokalnim vinima kao što su Bijela Žutica i Gegić koji se dobivaju od autohtonih sorti grožđa koje se uzgaja na otoku.
Ribarstvo
U prošlosti prije razvoja turizma u obliku kakvom ga danas poznajemo uz sol i stočarstvo ribolov je bio najznačajnija gospodarska grana otoka Paga.
U današnje vrijeme glavni ribolovni lokaliteti u Velebitskom kanalu opustošeni su kočama koje su prije bez zakonske regulative nesmetano „orale“ podmorje uskog i dugog velebitskog kanala između kopna i otoka Paga te izvlačili sve što se od ribljeg fonda nalazilo na tom području.
Također danas je zabranjen komercijalni ribolov u Paškom zaljevu što je dodatno utjecalo na polagani nestanak ove gospodarske grane na Pagu.

Vjetroelektrana Ravne 1, Ravne, otok Pag
Igor Žiger / wikipedia.org

Vjetroelektrane
Povrh paške solane na predjelu Ravne izgrađena je prva komercijalna vjetroelektrana u Hrvatskoj (19. kolovoza 2004. godine).  Sa izmjerenih prosječnih 1600 vjetrovitih sati godišnje i sedam vjetro turbina  elektrana godišnje proizvodi oko 15 milijuna kWh električne energije koja se isporučuje Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), a manju naknadu plaća i gradu Pagu na čijem području se nalazi.
Zahvaljujući svojoj monumentalnosti vjetro elektrana postala je i svojevrsni turistički proizvod otoka Paga, odnosno turistička atrakcija te je cijeli lokalitet sve posjećeniji i samim time uvelike pomaže turističkoj prepoznatljivosti otoka.








Gastronomija
Otok Pag u gastronomskom smislu mogao bi se opisat kao otok ovce, odnosno lokalna kuhinja bazira se upravo na ovoj deliciji posebnog okusa koja se ne može pronaći nigdje drugdje na svijetu.
Zanimljiv je podatak da je upravo gastronomska ponuda na vrhu razloga zašto ljudi odabiru otok Pag za mjesto odmora i to ne samo u špici turističke sezone već i tijekom cijele godine.
Paška janjetina
Ako je ovca, njezini roditelji i njihovi roditelji uzgojeni na otoku Pagu, samo tada janjetina može nositi oznaku izvorne paške janjetine koju je 2015. godine odobrilo Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede.
Ovaj veliki trud da se zaštiti ime i porijeklo ove deliciji možda i najbolje svjedoči o kvaliteti i gastronomskoj poželjnosti ove delicije čije se ime u prošlosti znalo koristiti i za ovce uvezene iz desetaka tisuća kilometara udaljenog Novog Zelanda ili iz našeg susjedstva.
Ono što meso i druge proizvode ovce sa otoka Paga čini posebnim vrsta je uzgoja i prehrane gdje su ovce uvijek na otvorenom, a njihova prehrana obiluje aromatičnim biljem prepunim soli koju donosi snažni vjetar bura koja se preko Velebitskog kanala snažno obrušava na otok Pag sa vrhunaca Velebita.
Iako je najpoznatiji način pripreme paške janjetine na ražnju na otoku se može uživati i u paškoj janjetini pripremljenoj na gradelama, lešo, u krušnoj peći, pod pekom… mnogi će reći nije bitno kako je pripremljena, najbitnije je da je paška i zato je izvrsna.

Paški sir
Isiwal / flickr.com

Paški sir
Uz zaštićenu pašku janjetinu paški je sir najprepoznatljivija gastronomska delicija otoka. Dobiven isključivo od paške ovce ovaj sir već stotinama godina proizvodi se na tradicionalni način.
Posebnost ovog sira i razlog zašto se smatra najboljim u Hrvatskoj i među najboljima u svijetu je njegov okus te specifičan miris koji dolazi od eteričnih ulja biljaka otoka Paga kao što su kadulja i smilje. Za tvrdoću i slanost koje su također specifični za ovaj sir odgovorni su igra bure i soli koja se odigrava jedino na otoku Pagu.
Sladokusci znaju da se mladi paški sir, mekše strukture i lakšeg okusa može kupiti krajem zime i početkom proljeća, a zreli sir punog okusa i specifične tvrdoće tijekom cijele godine.




Paška skuta
Paška skuta dobiva se od ovčje sirutke koja ostaje kao nusproizvod proizvodnje sira. Odlikuje se velikom nutritivnom vrijednošću, ne proizvodi se cijele godine, a originalna Paška sirutka je samo sezonski proizvod u ograničenim količinama.
Značajka Paške skute mali je udio masti odnosno manje od pola kalorija koje su prisutne u tradicionalnim tvrdim sirevima, obilje Omega 3 masne kiseline, vitamin B12, te brojni drugi vitamini i minerali.
Svinja šunka
Iako manje poznato, ali na otoku Pagu osobito na njegovom južnom dijelu oko mjesta Dinjiška i Vlašići i danas je razvijeno svinjogojstvo i prerada svinjskog mesa prvenstveno u šunke koje se sole sa domaćom solju i suše na zimskoj buri također punoj soli što paškoj šunki daje osobiti okus i također je svrstavaju u gastronomske delicije otoka Paga.
Za razliku od paške janjetine ili sira ovu lokalnu deliciju teže je pronaći u restoranima na otoku osim u blizini mjesta uzgoja.
Paški kaduljin med
Zahvaljujući posebnoj mikroklimi punoj vjetra bure i posolice koju taj vjetar donosi ljekovita kadulja na otoku Pagu bogatija je eteričnim uljima od onih na okolnim otocima ili obali. Ovoj činjenici može se zahvaliti što je i med dobiven od kadulje na otoku Pagu najviše čistoće i kvalitete te je najtraženiji na Hrvatskom tržištu i nalazi se pored paškog sira i baškotina u torbi svakog istinskog ljubitelja gastronomskih delicija kada napušta otok.
Baškotini
U ženskom benediktinskom samostanu Sv. Margarite u gradu Pagu od 1700. godine proizvodi se posebna vrsta dvopeka prema recepturi starijoj od 300 godina.
Ova osebujna delicija nastaje u tišini samostana. Časne sestre tijesto potrebno za pečenje baškotina mijese uz molitvu Krunice, oblikuju ga, te potom peku i suše „baškotaju“ unutar samostana.
Kvalitetu baškotina davno je prepoznala i carica Marija Terezija i europsko plemstvo koji su davno počeli naručivati ovu deliciju za vlastiti užitak.
Paški Baškotini zaštićeni su oznakom „Izvorno Hrvatsko“ i „Hrvatski otočni proizvod“, a ujedno su i prvi zaštićeni Hrvatski izvorni proizvod koji se proizvodi u samostanu.
Ostalo
Za vegetarijance i one sklonijim povrću od otoku Pagu nude se tradicionalne pogače od blitve, šparoge s jajima i ostale delicije mediteranske kuhinje.

 

Promet

Trajektno pristanište Žigljen, otok Pag
netpalantir / flickr.com

Otok Pag zahvaljujući Paškom mostu sa južne strane otoka koji ga povezuje sa kopnom i autocestom Zagreb – Split spada u skupinu najbolje povezanih Hrvatskih otoka sa kopnom.
Osim Paškim mostom preko kojeg se za odvija većina prometa, otok je na svom sjevernijem dijelu povezan trajektnom linijom Prizna (kopno) – Žigljen (otok Pag) koja je ujedno i izravna veza između Ličko-senjske županije i grada Novalje. Zanimljivost ove trajektne linije je da je ona uvedena umjesto bivše trajektne linije Karlobag (kopno) – grad Pag (otok Pag) koja je ukinuta 1991. godine te je vrlo podložna utjecaju bure koja je često, a osobito zimi svojim snažnim udarima vjetra zna prekinuti i na nekoliko dana.
Grad Novalja na sjeverozapadnoj strani otoka s kopnom je povezan i katamaranskim linijama sa Rijekom i otokom Rabom.
Od 2015 godine planira se i uspostava direktnih zračnih linija hidroavionima iz grada Novalje do Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke i Ancone (Italija)
Iz grada Novalje i Paga postaje cjelogodišnje autobusne linije prema Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Otok Pag s kopnom je spojen:
- mostom na južnom djelu otoka (Paški most)
- trajektnom linijom Prizna – Žigljen na srednjem djelu otoka (www.jadrolinija.hr)
- katamaranskim linijama sa otokom Rabom i Rijekom  (www.jadrolinija.hr)
- hidroavionom iz Novalje sa Zagrebom, Splitom, Zadrom, Rijekom i Anconom (Italija) (www.ec-air.eu)

Administrativna podjela
Administrativno otok Pag jedini je Hrvatski otok podijeljen između dviju županija, Ličko-senjske na sjeverozapadu otoka i Zadarske županije na jugoistočnom dijelu otoka.
Gradovi na otoku:
Novalja (Ličko-senjska županija) dodati popis svih mjesta sa središtem Novalja + Zubovići+Lun
Pag (Zadarska županija) dodati popis svih mjesta sa središtem Novalja
Opčine:
Kolan (Zadarska županija)
Povljana (Zadarska županija)
Policijske postaje na otoku Pagu:
Novalja: http://www.licko-senjska.policija.hr/MainPu.aspx?id=14588
Pag: http://www.zadarska.policija.hr/MainPu.aspx?id=14485
Domovi zdravlja na otoku Pagu:
Novalja : http://www.dom-zdravlja-novalja.hr/
Pag: http://www.tzgpag.hr/hr/2013-01-14-15-25-27/korisne-informacije


Karta:



ImpessumUvjeti korištenjaSuradnja sa portalomOglašavanje/Predstavljanje ponude
AUTORSKA PRAVA!

Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.

PRAVNA NAPOMENA!

Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.

©CroDodo, 2004 ~ 2017, All rights reserved