Zdravstveni turizam: definicija, povijest i podjela

ordinacija, Portugal
Fotos GOVBA, flickr.com

Medicinski ili zdravstveni turizam putovanje je ljudi u druge države sa ciljem primanja medicinskih tretmana u toj državi. U prošlosti, ljudi su u pravilu putovali iz manje razvijenih država u razvijenije kako bi primili medicinsku medicinsku skrb koju nisu mogli dobiti u vlastitim državama. Posljednji trendovi pokazuju obrnute procese u kojima turisti iz razvijenijih država sada putuju u države trećeg svijeta zbog znatno manjih troškova liječenja, uz ovaj trend nastavljaju se stariji trendovi ovog vida turizma. Još jedan od razloga za postojanje zdravstvenog turizma su i zakonski propisi, neki od kojih pobačaj smatraju ubojstvom te se ovakvi zahvati ne mogu obavljati u domicilnoj državi.

Neki ljudi putuju kako bi osigurali medicinski tretman u obliku kirurškog zahvata, neki ljudi odlaze u inozemstvo kako bi obavili zubarske zahvate ili zahvate povezane za plodnost. Pojedini ljudi sa rijetkim genetskim oboljenjima putuju u treće zemlje u kojima postoji razvijenija spoznaja o njihovim oboljenjima. Međutim u ovaj vid turizma ulaze svi oblici medicinske obrade uključujući i psihijatriju, alternativnu medicinu, usluge oporavka nakon medicinskih zahvata ili općenitog zdravstvenog oporavka, pa čak i pogrebne usluge.

Zdravstveni turisti podložni su mnogim rizicima koji mogu uključivati duboke venske tromboze, tuberkulozu, dizenteriju, paratifus, loše njegu nakon zahvata i slično.

Povijest

hram posvećen Asklepiusu, bogu ozdravljenja
Lars Plougmann, flickr.com

Prvi oblici zdravstvenog turizma u kojemu ljudi putuju kako bi dobili medicinsku njegu datiraju nekoliko tisuća godina prije našeg vremena kada su Grčki hodočasnici sa cijelog mediterana putovali na maleno područje u Saronskom zaljevu poznatijem kao Epidauria. Ovo područje bilo je svetište posvećeno Asklepiosu, bogu ozdravljenja.

Toplice i lječilišta mogu se smatrati ranim oblicima zdravstvenog turizma. U Engleskoj 18. stoljeća primjerice ljudi su odlazili u toplice za koje se vjerovalo da se nalaze na izvorima vode bogate mineralima koji pogoduju ukupnom zdravlju ljudi, posebice izlječenju bolesti povezanih sa gihtom, jetrom ili bronhitisom.

Opis
Čimbenici koji su doveli do povećane popularnosti zdravstvenog turizma uključuju velike zdravstvene troškove, dugo vrijeme čekanja na uslugu, lakoća i dostupnost međunarodnih putovanja, te poboljšanja u tehnologiji i standardima zdravstvene njege u pojedinim državama. Čekanje na medicinske usluge u Velikoj Britaniji glavni su razlog zašto sve više britanaca ove usluge traže u drugim državama, dok je primjerice glavni čimbenik za razvoj ovog vida turizma u Sjedinjenim američkim državama njihova cijena.

Mnogi kirurški zahvati koji se obavljaju u zemljama trećeg svijeta svojom cijenom predstavljaju samo djelić cijene istog zahvata u razvijenim zemljama. Primjerice, presađivanje jetre u klasičnoj medicinskoj ustanovi Sjedinjenih američkih država košta otprilike 1 700 000Kn, dok u Tajvanu ista usluga dobiva se za cijenu ne rijetko manju od 50 000Kn. Veliki pokretač zdravstvenog turizma je jednostavnost i brzina putovanja. Države poput Hrvatske koje svojim građanima omogućuju besplatnu medicinsku skrb ujedno najčešće imaju i dugačke liste čekanja za pojedine medicinske zahvate.

Medicinski turisti potječu sa različitih strana svijeta uključujući europu, bliski istok, Japan, Sjedinjene američke države i Kanadu. Čimbenici potiču potražnju za medicinskim uslugama, a time i pospješuju zdravstveni turizam u razvijenim zemljama uključuju: veliki broj stanovnika, relativno visoki standard i bogatstvo, visoku cijenu zdravstvene skrbi ili lokalni nedostatak zdravstvene skrbi i sve veći troškovi njihovog stanovništva u omjeru potreba za zdravstvenom skrbi.

bolnica Bumrungrad, Bangkog, Tajland
Christian Haugen, flickr.com

U razvijenim zemljama kao što su Sjedinjene američke države zdravstveni turizam ima veliki potencijal za rast, ali ujedno i destabilizacijske faktore. Predviđanja koja je u kolovozu 2008. godine objavio "Deloitte Consulting" predvidio je da zdravstveni turizam koji potiče iz Sjedinjenih američkih država mogao bi porasti i deset puta tijekom narednih nekoliko desetljeća. Pretpostavlja se da je tijekom 2007. godine više od 750 000 amerikanaca putovalo u druge države sa ciljem primanja medicinskih usluga. Sve veći odlazak amerikanaca u treće države već sada košta porezne obveznike Sjedinjenih američkih država više milijardi američkih dolara u izgubljenoj dobiti.

Također u pojedinim razvijenim zemljama korisnici zdravstvenog osiguranja uviđaju da njihovo osiguranje ne pokriva pojedine kirurške posebice ortopedske zahvate kao što su operacija koljena ili kuka, ili su im ograničene mogućnosti u izboru ustanova, kirurga ili protetike koja će se koristiti.

Popularna odredišta u zdravstvenom turizmu uključuju: Argentinu, Brunej, Kubu, Kolumbiju, Kostariku, Hong Kong, Mađarsku, Indiju, Jordan, Litvu, Hrvatsku, Maleziju, Filipine, Singapur, Južnoafričku republiku, Tajland, te odnedavno Saudijsku arabiju, Ujedinjene arapske emirate, Južnu Koreju, Tunis i Novi Zeland.

Popularna odredišta plastične kirurgije uključuju: Argentinu, Boliviju, Brazil, Kolumbiju, Kostariku, Kubu, Mexico, Tursku i Tajland. Prema "Sociedad Boliviana de Cirugia Plastica y Reconstructiva", više od 70% pripadnica srednje i više ekonomske klase u ovoj državi obavila je neki vid plastične kirurgije. U ostale zemlje povezano za ovu vrstu kirurgije povezuju se: Belgija, Poljska, Slovačka i Južno afrička republika.

Određeni broj ljudi putuje sa ciljem dobivanja usluge medicinski potpomognute trudnoće, kao što je vitro-oplodnja ili surogat majke, ili zamrzavanje embrija za kasniju oplodnju.

Percepcija medicinskog turizma nije uvije pozitivna. Primjerice u Sjedinjenim američkim državama, koje same po sebi imaju vrlo visok stupanj kvalitete medicinskih usluga ovaj vid turizma smatra se vrlo rizičnim. U određenim dijelovima svijeta političke okolnosti mogu utjecati na izbor potencijalnih korisnika medicinskih usluga.

Uz zdravstveni turizam pojavile su se i turističke agencije (posrednici) između tražitelja i pružatelja ovih vrsta usluga. Agencije koje se bave posredništvom u zdravstvenom turizmu često osiguravaju i medicinsku podršku prije i poslije samog putovanja.

Proces
Tipičan proces medicinskog turizma je: osoba koja traži medicinske usluge u inozemstvu kontaktira posrednika odnosno agenciju specijaliziranu za ovaj vid turizma. Posrednik u većini slučajeva od pacijenta zahtijeva medicinsku dokumentaciju koja uključuje povijest bolesti, mišljenje lokalnog liječnika, dijagnozu te sve dodatne informacije. Nakon prikupljene dokumentacije slijede savjeti specijalista i konzultanata o mogućem tretmanu. Predviđaju se mogući troškovi, izbor bolnica i turističkih odredišta, te duljina boravka. Po potpisu pristanka pacijent dobiva pismo preporuke za dobivanje medicinske vize. Pacijent putuje u odredišnu zemlju, gdje agent turističke agencije određuje osobu zaduženu za praćenje cijelog postupka od smještaja, cijelog tretmana i svega povezanog za boravak u stranoj zemlji. Po završetku tretmana pacijent može ostati u zemlji koju posjećuje ili se vratiti u domicilnu državu.

Međunarodna medicinska akreditacija
Međunarodna medicinska akreditacija postupak je ocjenjivanja i rangiranja kvalitete programa i pružatelja medicinskih usluga u više zemalja. Međunarodne organizacije za akreditaciju certificiraju široki raspon medicinskih programa kao što su bolnice, medicinski transport, prvu pomoć i sl.

Najstarija međunarodna akreditivna organizacija je Kanadska akreditacija, nekad poznatiji kao Kanadsko viječe za akreditaciju zdravstvenih usluga, koje je akreditiralo bolnički odbor Bermuda još 1968. godine. Do sada ova je organizacija akreditirala bolnice i medicinske usluge u 10 drugih zemalja.

U Sjedinjenim američkim državama, agencija za akreditiranje naziva se"Joint Commission International (JCI)" te je osnovana 1994. godine kako bi međunarodnim klijentima usluge edukacije i konzultacija. Veliki broj međunarodnih bolnica u svijetu danas u ovoj vrsti akreditacija vidi veliki potencijal za privlačenje turista iz ove zemlje.

Ujedinjena međunarodna komisija (Joint Commission International) povezana je organizacija koja djeluje u Sjedinjenim američkim državama. Obadvije organizacije su standardne ne profitabilne organizacije za ovu državu koje razvijaju priznate procedure i standarde kako bi osigurale zaštitu i sigurnost pacijenata u zemlji i ostalim državama. One djeluju u sinergiji sa bolnicama kako bi om olakšale postizanje standardi u brizi i zaštiti pacijenata.

Različite međunarodne zdravstvene akreditacije razlikuju se i u svom stupnju kvalitete, veličine, cijene, intenziteta, te vještina i njihove popularnosti. One se također razlikuju i u visini troškova koje predstavljaju za bolnice ili druge zdravstvene ustanove.

Sve više bolnica pokušava dobiti duple zdravstvene akreditacije, prvenstveno kako bi privukli potencijalne korisnike iz više zemalja. Upravo iz ovog razloga sve je veći trend da se bolnice ocjenjuju prema iskustvu i mišljenju samih pacijenata.

Od ostalih organizacija koje doprinose poboljšanju medicinskih usluga mogu se izdvojiti:
Akreditacijski forum Ujedinjenog Kraljevstva United (UKAF) kao prepoznatu mrežu organizacija za akreditaciju sa ciljem dijeljenja iskustva dobre prakse i novih ideja povezanih programe akreditacija.

Rizici
Zdravstveni turizam sa sobom povlači određeni rizik koji uobičajeno ne prati medicinske usluge koje se pružaju lokalno u domicilnoj zemlji primatelja ovih usluga.

kirurška sala
Army Medicine, flickr.com

Pojedine zemlje kao što su Indija, Južnoafrička republika ili Tajland imaju veću stopu zaraznih bolesti od onih u Europi ili sjevernoj Americi. Izloženost ovim zaraznim bolestima bez izgrađenog imuniteta može biti smrtonosno za oslabljene pacijente, ovo se osobito odnosi na bolesti probavnog sustava (primjerice Hepatitis A, dizenterija, paratifus) koje mogu dodatno usporiti proces oporavka i izložiti pacijenta bolestima koje se prenose ugrizima komaraca (gripa i tuberkuloza). Međutim, iz razloga veće zastupljenosti ovih bolesti u siromašnijim zemljama tropskog pojasa medicinsko osoblje na njih je naviknuto i brži ih prepoznaje (HIV, tuberkuloza, tifus) od medicinskog osoblja u razvijenijim zemljama gdje se medicinsko osoblje vrlo rijetko ili nikad susreće s ovakvim bolestima.

Kvaliteta post operativne njege također može drastično varirati od bolnice do bolnice ili države, te biti značajno drugačija od standardi Europske unije ili sjeverne amerike. Putovanje, pogotovo ono na veće udaljenosti neposredno nakon medicinskog zahvata također povećava rizik od komplikacija. Dugi led avionom i smanjena mobilnost povezana za sjedenje osobito pored prozora u avionu rizik su od zadobivanja dubokih venskih tromboza i potencijalno plućne embolije. Ostale aktivnosti povezane uz turizam također mogu biti problematične.

Također, medicinske ustanove koje pružaju usluge turistima mogu imati loše ili nikakve odjele za pritužbe za adekvatno i prikladno odnošenje sa nezadovoljnim pacijentima.

Različiti standardi pri pružanju medicinskih usluga diljem svijeta prepoznati su i od strane Svjetske zdravstvene organizacije koja je 2004. godine pokrenula Svjetski savez za sigurnost pacijenata. Ovo tijelo Svjetske zdravstvene organizacije pomaže bolnicama i vladama diljem svijeta u postavljanju sigurnosnih standardi i prakse koja je vrlo bitna za razvoj zdravstvenog turizma.

Ako se pojave komplikacije, pacijent može biti primoran na dulji boravak od planiranog u stranoj zemlji, a ako se vrate u svoju zemlju mogu imati otežani pristup postoperativnoj njezi.

Pravna pitanja
Primanje medicinskih usluga u inozemstvu mogu prouzročiti i stanovite pravne posljedice za koje većina turista nije svjesna. Limitirana mogućnost pravne zaštite za loše obavljene medicinske zahvate u inozemstvu ujedno je i jedan od čimbenika njihove niže cijene. Dok su pojedine države koje se predstavljaju kao atraktivna turistička odredišta zdravstvenog turizma osigurala određene oblike pravne zaštite od loše medicinske prakse, isti mogu biti teško razumljivi za turiste. Ukoliko nastanu problemi pacijenti možda nisu adekvatno pokriveni policom osiguranja ili mogu biti onemogućeni od traženja pravne zaštite. Bolnice i/ili liječnici u nekim državama nisu u mogućnosti plaćanja financijske štete koje oštećeni dobije pravnim putem.

Moralne dvojbe

bolnica Sadhu Vaswani, Indija
fraboof, flickr.com

Uz medicinski turizam vežu se i brojne moralne dvojbe. Primjerice ilegalna trgovina ljudskim organima i tkivom za transplantaciju navodno se odvija u državama kao što su India i Kina. Istambulska deklaracija razlikuje etički problematični "transplantacijski turizam" i "putovanje sa ciljem transplantacije".

Medicinski turizam sa sobom povlači veći broj moralnih dvojbi za zemlje u kojima se promovira. Primjerice u Indiji, pojedinci skreću pozornost kako lokalna politika "medicinskog turizma za klase i medicinskih misija za mase" dovodi do produbljenja jaza između bogatih i siromašnih u zdravstvenom sustavu. 2008. godine u Tajlandu je ocjenjeno: "Doktori u Tajlandu postali su toliko zauzeti sa strancima da domicilni pacijenti imaju velike probleme pri zadobivanju medicinske skrbi ". Medicinski turizam usmjeren na nove tehnologije kao što su tretmani matičnih stanica često je kritiziran sa osnova prevare, nedostatku znanstveno utemeljenih činjenica i opasnosti za same pacijente. Međutim kod pionirskih i novih tehnologija u medicini koje se primjenjuju na pacijente izvan redovnih kliničkih testiranja teško je napraviti razliku između prihvatljivih medicinskih inovacija i ne prihvatljivog iskorištavanja pacijenata.

Odredišta
Afrika i bliski istok
Jordan
Kroz svoju udrugu privatnih bolnica tijekom 2012. godine Jordan je privukao više od 250 000 pacijenata i osoba u pratnji, sa ukupnim prihodima većim od 6 milijardi kuna. Jordan je također zaslužio nagradu za medicinsko odredište za 2014. godinu prema IMTJ medicinskim putovanjima.

Izrael
Izrael je popularno odredište za medicinski turizam. Više od 30 000 međunarodnih pacijenata u 2010. godini, većinom iz bivšeg Sovjetskog saveza. Prema izvještajima ti medicinski turisti dobili su povlašteni tretman na štetu lokalnog pučanstva. Popularna odredišta zdravstvenog turizma unutar Izraela su lječilišta na Mrtvom moru i Galilejskom jezeru.

Iran
Tijekom 2012. godine Iran je posjetilo 30,000 ljudi u potrazi za medicinskim tretmanom.

Južno afrička republika
Južnoafrička republika prva je država afričkog kontinenta u kojoj se razvio medicinski turizam. Također kao vid zdravstvenog turizma ovdje je dosta razvijen i dentalni turizam.

Amerike
Brazil
U Brazilu, Albert Einstein bolnica u mjestu Sao Paulo bila je prva JCI akreditirana bolnica izvan Sjedinjenih američkih država, a nakon nje više desetaka sličnih ustanova u Brazilu dobilo je istu akreditaciju.

Kanada
Kanada je ušla na područje zdravstvenog turizma. U usporedbi sa Sjedinjenim američkim državama cijene za iste zahvate niže su 30 do 60%.

Kostarika
U Kostarici se nalaze tri bolnice sa akreditacijom američke agencije JCI u mjestu San Jose. U 2000. godini pri rangiranju zdravstvenih sustava po državama, Svjetska zdravstvena organizacija postavila je Kostariku na 36. mjesto, te je imala bolji rang od Sjedinjenih američkih država, te zajedno s Dominikanskom republikom bilo na čelu zemalja centralne Amerike.

Meksiko
Pravno uređenje ove države tužbe prema liječnicima u ovoj državi čini skoro nemogućim.
Pojedine klinike mogu pružati i alternativne oblike medicinske terapije, dokazano ne učinkovite te često zabranjene u razvijenijim državama. Vlasti Meksika posljednjih godina započele su sa zatvaranjem ovakvih klinika.

Sjedinjena američke države
McKinsey and Co. studija iz 2008. godine zaključila je da svake godine između 60 000 do 85 000 medicinskih turista dolazi u Sjedinjene američke države sa ciljem primanja medicinskih tretmana. Ista McKinsey studija pretpostavlja da 750 000 Amerikanaca putuje u druge zemlje sa ciljem primanja medicinske njege. Razlog za dolazak stranaca u Sjedinjene američke države navode se visoko sofisticirana medicinska oprema i visok stupanj naobrazbe medicinskog osoblja, dok se niski troškovi medicinskih tretmana u drugim državama navode kao razlog za odlazak Amerikanaca u inozemstvo.

Više velikih medicinskih centara i bolnica pruža medicinskim turistima sve potrebne usluge za njihovo liječenje. Veći broj ovih ustanova imaju i koordinatore za pacijente koji međunarodnim pacijentima pružaju pomoć pri medicinskim aranžmanima, smještaju, financiranju i prijevozu koji ponekad uključuje i hitnu avionsku medicinsku pomoć.

Veliki broj medicinskih ustanova unutar Sjedinjenih američkih država koje svoje usluge nude po cijenama koje mogu parirati onima u trećim zemljama ujedno nisu akreditirane po JCA standardima.

Azija/Pacifik
Hong Kong
Svih 12 privatnih klinika u Hong Kongu ocijenjene su i dobile su akreditaciju 2001. godine od akreditacije agencije Trent iz Velike Britanije.

Južna Koreja
"Korea Times" u svojoj seriji novinskih članaka objavio je podatak kako Korejske bolnice provode diskriminacijsku cjenovnu politiku prema strancima obračunavajući im medicinske usluge po većim cijenama od onih za domicilno stanovništvo. Tako je primjerice objavljen podatak kako je cijena za najtraženije medicinske zahvate deset puta veća za strance nego za domicilno stanovništvo.

U ovim tekstovima optužuje se državna vlast za tiho odobravanje ovakve prakse što dovodi do pada medicinskog standarda, diskriminacije stranaca, prevelikih cijena i narušavanje prava na privatnost pacijenata prema medicinskim zakonima Južne Koreje.

Novi Zeland
2008. godine cijena prosječnog medicinskog zahvata u Novom Zelandu iznosila je svega 15 do 20% cijene istog zahvata u Sjedinjenim američkim državama.

Singapur
Singapur ima više akreditiranih bolnica i zdravstvenih ustanova od strane američkih akreditacijskih agencija. 1997. godine Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila je zdravstveni sustav Singapura ka šesti najkvalitetniji u svijetu, te najbolji u Aziji.

Tajland
Na Tajlandu se nalaze 33 bolnice akreditirane po JCI standardima. 1994. godine osnovano je Tajlandsko vijeće dentalne medicine kao upravljačko tijelo, te je uvelo standarde koje moraju zadovoljavati svi zubari u državi,a time ujedno i postavilo smjernice za programe obrazovanja u dentalnoj i kliničkoj medicini.

Europa
2006. godine donesena je odluka prema članku E112 Europske zdravstvene sheme, po kojoj Velika Britanija mora plaćati troškove svojih državljana kojima je potrebna hitna medicinska pomoć u ostalim državama članicama EU.

Francuska
Britanskim NHS pacijentima od 2002. godine ponuđeni su medicinski tretmani u Francuskoj kako bi se smanjile liste čekanja na operaciju kuka, koljena i mrene. Francuska je popularna turistička destinacija, ali ujedno i vodeća zemlja pa zdravstvenom osiguranju građana. Ovaj visoki stupanj razvoja zdravstva reflektira se u uslugama koje se pružaju pacijentima u francuskoj. Francuski nacionalni odbor za zdravstvo (HAS) izdaje akreditacije po visokim standardima za medicinske ustanove. Europski sud pravde donio je odluku da Nacionalni zdravstveni servis (Engleske) mora nadoknaditi troškove britanskih bolesnika.

Njemačka
Cijena medicinskih tretmana u njemačkoj za 50% su povoljnije od istih u Sjedinjenim američkim državama.

Turska
U turskoj je više od 34 bolnica i medicinskih institucija dobilo akreditaciju po JCI akreditacijskoj agenciji.

Velika Britanija
Nacionalni zdravstveni servis (Engleski) je javan, ali pojedine privatne bolnice i klinike u Velikoj Britaniji odredišta su i turista u potrazi za zdravstvenim uslugama, osobito u Londonu. Međutim, usprkos ovoj činjenici, samo je manji broj privatnih medicinskih ustanova u Velikoj Britaniji prošao kroz proces međunarodne akreditacije svojih usluga (posjeduju samo obvezatno odobrenje lokalnih vlasti, odnosno "Care Quality Commission"), tako da do sada nisu radili na usporedbi svojih standardi sa ostalim ustanovama diljem svijeta.

Korisni linkovi:
WIKI: Turizam - definicija, nastanak, razvoj i podjela
WIKI: Ratni turizam - definicija, nastanak, razvoj i povijest


ImpessumUvjeti korištenjaSuradnja sa portalomOglašavanje/Predstavljanje ponude
AUTORSKA PRAVA!

Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.

PRAVNA NAPOMENA!

Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.

©CroDodo, 2004 ~ 2017, All rights reserved