Sjetite se europskih proizvođača vina i velikih igrača - Francuske, Španjolske, Italije – vjerojatno vam oni prvi padaju na pamet. Ali, tiho u pozadini, Hrvatska proizvodi kvalitetna, nagrađivana vina koja ostaju ispod radara prosječnog turista.

Činjenica da zemlja relativno malo izvozi vina znači da se ljubiteljima kvalitetne kapljice savjetuje da najbolje sami otputuju u Hrvatsku kako bi kušali njezine ukusne sorte grožđa, od kojih mnoge nema nigdje drugdje u svijetu. S obzirom na ljepotu hrvatskih vinskih regija – da ne spominjemo njihovu kuhinju – svakog putnika netreba puno uvjeravati. To je samo pitanje uživanja.

Kralj crvenog vina
Mnogi turisti posjećuju Jadran i doživljavaju ugodnu vijugavu vinsku turu duž obale. Samo sat vremena sjeverno od Dubrovnika nalazi se dugi tanki poluotok Pelješac, gdje autohtoni crveni Plavac mali daje robusni Dingač – kralj hrvatskih crvenih vina.

U valovitim vinogradima koji se protežu uz suncem okupano podnožje planina, butik vinarije rado otvaraju svoja vrata žednim posjetiteljima koji žele upoznati hrvatska vina – obično popraćeno i izdašnim pladnjevima lokalnih slastica i sireva.

Na putu turisti mogu razgledati jednu od najveličanstvenijih znamenitosti Dalmacije, srednjovjekovne obrambene zidine koje povezuju sela Ston i Mali Ston. Srećom za ljubitelje morskih plodova područje oko dva sela proizvodi najbolje dalmatinske kamenice.

Vinska ruta južne Dalmacije ima još nekoliko užitaka za istraživanje do kojih se s Pelješca lako stiže trajektom iz grada Orebića. Nakon 20 minuta na moru turisti stižu na otok Korčulu. Zidinama opasani grad Korčula podsjeća na intimniju verziju Dubrovnika. Samo nekoliko kilometara dalje je ribarsko mjesto Lumbarda gdje vinari proizvode zapanjujuće dobro bijelo vino Grk.

Ovo prekrasno suho vino proizvodi samo osam vinarija u ovom inače uspavanom selu, gdje se vinogradi spuštaju prema moru nedaleko od Hrvatskih pješčanih plaža. Još jedno autohtono korčulansko bijelo vino – Pošip – uzgaja se zapadnije u selima Smokvica i Čara.

I, kao i u većem dijelu Dalmacije, ljubitelji crnog vina mogu probati različite vinarske verzije Plavca malog. Uz povijest vinarstva koja seže u doba starih Grka, možda i ne čudi da mnogi hrvatski otoci i regije imaju svoje autohtone sorte grožđa.

Hvar, pa dalje
Hvar je mnogim je turistima poznat po svojim beach barovima i živahnoj atmosferi grada Hvara, ali ne nužno i po starogradskoj ravnici drevnih vinograda. Ovdje, na prostranoj i plodnoj ravnici, vinari proizvode izvrstan Plavac mali, kao i vina od autohtonih bijelih sorti, uključujući Bogdanušu – u doslovnom prijevodu kao dar bogova.

Na kopnu, na jadranskoj obali između Splita i Šibenika otkriva se još nekoliko tekućih dragulja. Koristeći prekrasan grad Primošten kao bazu, klijenti mogu posjetiti obližnje vinarije specijalizirane za bogato, teško crno vino koje potječe od grožđa Babić, kao i hrskava bijela debitna vina.

Dok Jadranska magistrala vijuga duž obale – s kratkim zaobilaznim putem preko mosta koji povezuje otok Krk, dom glatke vrbničke bijele Žlahtine – klijenti naposljetku stignu do jedne od najvećih Hrvatskih vinskih regija.

Istarski poluotok u obliku srca čarobna je mješavina srednjovjekovnih gradova na brežuljcima, uključujući Motovun i Grožnjan, te blistavih obalnih ljetovališta poput Rovinja i Poreča u venecijanskom stilu.

Unutar mirnog krajolika Istre s vinogradima i maslinicima nalaze se vinarije specijalizirane za puni Teran i bijelu cvjetnu Malvaziju, te sorte koje su odlutale iz susjedne Italije, kao što su crvena Barbera i Refošk, te bijeli Trebbiano i Verduzzo.

Nakon što turisti napuste obalu i krenu prema unutrašnjosti prema glavnom gradu Zagrebu oni ulaze u Hrvatska kontinentalna vinorodna područja koja su vjerojatno najmanje poznata, ali imaju neke od najvećih vinarija u zemlji.

Slavonija, regija koja se prostire na istok uz rijeke Dunav, Savu i Dravu, zemlja je lijepih habsburških gradova i vinograda koji proizvode osvježavajuće bijelo vino od graševine.

Ljubitelji crnog vina mogu otkriti Hrvatske inačice cabernet franca, syraha, merlota i cabernet sauvignona – sve uzgajane s istom pažnjom i visokim standardima, koje samo čekaju da budu otkrivene.

Autor: Mary Novakovich
Link na izvorni članak