Do 2020. godine Vrbnik će se kao turistička destinacija razlikovati od svih drugih destinacija na otoku Krku, i to po vrhunskoj kvaliteti ondje ponuđenog smještaja, vrhunskoj kulinarskoj ponudi jednako kao i po vrhunskoj i raznolikoj turističkoj ponudi usmjerenoj na »well-to-do« turiste. Vinogradarstvo i vinarstvo biti će integrirano u turističku ponudu kroz kulturnu baštinu i tradiciju Vrbnika a usluge u turizmu pružat će se tijekom cijele godine na temelju dobro promišljene atrakcijske osnove koja će biti profesionalnim marketinškim metodama prezentirana tržištu. Zahvaljujući takvoj strategiji razvoja ostvarit će se puna zaposlenost stanovništva te kontinuirani razvoj poljoprivrednog i turističkog sektora«.

Javna rasprava
Tako viziju skorašnje budućnosti svoga mjesta vide i definiraju sami Vrbenčani u zanimljivom i ambicioznom razvojnom planu nazvanom »Dokument o definiranju projekta razvoja kulturnoga turizma Općine Vrbnik«, strategiji koju spomenuta lokalna jedinica u nakani njena oživotvorenja kani kandidirati prema Ministarstvu turizma ali i EU fondovima te koja je, s ciljem njene čim bolje pripreme i dorade, ovih dana posredstvom službenih internetskih stranica Općine Vrbnik puštena u postupak svojevrsne javne rasprave.

Prenamjena »Vrbenke« i izmještanje PZ-a Vrbnik
Istim se Dokumentom u budućnosti planira i izmještanje pogona Poljoprivredne zadruge Vrbnik u poduzetničku zonu izvan naselja kao i prenamjena prostora bivše Tvornice tekstila »Vrbenka«. Na njihovom bi mjestu, doznajemo, potom trebao biti izgrađen Centar za prezentaciju vrbničkih vina uz druge turističke sadržaje, a face lifting bi trebala doživjeti i obližnja mjesna luka koja bi trebala biti prilagođena prijmu i privezu manjih turističkih plovila. Vrbnik bi, osim što bi se temeljito obnovila njegova povijesna jezgra (posebice pročelja i okoliš javnih, povijesnih i sakralnih objekata), unutar zaštićene povijesne cjeline središta trebao doživjeti i stavljanje u funkciju sadržaja spomenutog disperziranog hotela a sve zajedno »okrunio« bi postupak oformljenja profesionalne organizacije za upravljanje projektom i destinacijom. Njen je nastanak, procjenjuje se, najvažniji preduvjet uspjeha cjelokupnog projekta. Polako i postupno, spomenuta bi se organizacija trebala mijenjati i transformirati iz projektnog tima koji bi se u početku bavio organizacijom, upravljanjem, nadzorom i praćenjem provedbe projekta u instituciju koja bi se protekom vremena počela baviti destinacijskim menadžmentom koji će biti ključan u nastojanjima osiguranja trajne održivosti tog ambicioznog projekta.

  Možda najbitniji razlog definiranja i izrade takvog dugoročnog projekata razvoja leži u uviđanju potrebe za sustavnijim i promišljenijim pristupom razvoju Općine Vrbnik, stoji u uvodnom dijelu tog strateškog općinskog dokumenta kojim vrbničko lokalno vodstvo, na čelu s HDZ-ovom načelnicom Marijom Dujmović-Pavan, svoje mjesto u skorijoj budućnosti želi transformirati u važno središte kulturnog turizma otoka Krka ali i Kvarnera, i to organiziranim mjerama koje će to danas uglavno izletničko i enogastronomsko odredište jednom za svagda maknuti s posljednjeg mjesta liste najposjećenijih sezonskih destinacija Bodulije.

Asimilacija turista
Ograničeni resursi poput skromnih proračunskih mogućnosti Općine ili pak raspoloživih ljudskih potencijala, zaključuju vrbenski općinari, zahtijevaju strateško planiranje i promišljeni projektni pristup okrenut području kulturnog turizma u kojemu, slažu se svi, Vrbnik uistinu ima što pokazati i predstaviti. Jednako tako, projektom o kojemu se ovih dana mogu očitovati stanovnici Vrbnika ali i svi tamošnji poduzetnici nastoje se definirati i pokrenuti procesi unapređenja svih raspoloživih resursa u razvoju kulturnog turizma, te dodatno brendirati Vrbnik kojeg, zaključuju izrađivači tog razvojnog dokumenta, sadašnji posjetitelji doživljavaju uglavnom kao »vinsku destinaciju«.

  Posebno važan cilj projekta, doznajemo, udruživanje je privatnih poduzetnika i njihovo učinkovitije povezivanje s općinskom upravom i to poradi stvaranja uvjeta razvijanja cjelogodišnjeg turizma. U okvirima stvaranja takve turističke ponude usmjerene razvoju kulturnog turizma ali i »privremenoj asimilaciji« turista u lokalnu zajednicu nastojat će se stvoriti domaćinski ugođaj dobrodošlice i stvoriti uvjeti kontinuiranog poboljšanja kvalitete života i rada ljudi nastanjenih na području Vrbnika.

Disperzirani hotel
Razvojni se dokument, ističu u Općini Vrbnik, oslanja na Glavni plan razvoja turizma Kvarnera kao i na Strateški marketinški plan Kvarnera a u cilju njegova ostvarenja Vrbenčani u narednim godinama, nakon što odrade sve potrebne plansko-dokumentacijske i investicijske predradnje, uz ostalo kane pokrenuti i procese revitalizacije stambenog fonda u zaštićenoj kulturno-povijesnoj jezgri kao i njegovu kontroliranu prenamjenu u smještajne kapacitete uklopljene u tzv. disperzirani hotel – inovativni koncept gostoprimstva kojeg čine funkcionalno i upravljački povezani prostori većeg broja »razbacanih« građevina unutar povijesnog središta tog mjesta, kako onih u privatnom tako i u vlasništvu Općine Vrbnik.

  Spomenutim bi se sadržajem, drže inicijatori te zanimljive ideje, moglo upravljati temeljem javno-privatnog partnerstva, sustava koji bi prema svemu sudeći mogao biti najbolji i najizgledniji recept oživotvorenja većine planova i ideja koji bi u turističkom smislu dosad pomalo usnuli i za ostatkom Krka zaostali Vrbnik mogli prometnuti u novu otočnu turističku zvijezdu. Hoće li tako uistinu i biti ostaje za vidjeti ali već i to da se na tom planu, makar i tek planerski, nešto napokon počinje činiti dobra je vijest za Vrbenčane jednako kao i za njihove moguće buduće posjetitelje.

Piše: Mladen Trinajstić