Pronađena velika količina ljudskih ostataka iznad Blatskog polja
Projekt istraživanja lokaliteta gradine „Kopila“ u suradnji Općine Blato, Centra za kulturu Vela Luka i Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru , nastavlja se do 2015.. U ovoj fazi, a usporedno s time u tijeku su specijalističke analize pojedinih kategorija nalaza.
Projekt istraživanja lokaliteta gradine „Kopila“ u suradnji Općine Blato, Centra za kulturu Vela Luka i Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru , nastavlja se do 2015.. U ovoj fazi, a usporedno s time u tijeku su specijalističke analize pojedinih kategorija nalaza. Projekt financira Ministarstvo kulture i Općina Blato, a posebna zanimljivost ovog lokaliteta je velika količina korodiranih ostataka željeznog oružja te stotine jantarnih i staklenih perlica izrađenih sa zavidnom vještinom i importiranih iz raznih djelova tadašnjeg svijeta - procjenjuje arheolog dr Dinko Radić i dodaje da su najvažniji nalazi velika količina ljudskih ostaka koji će biti predmetom dugotrajnog i sofisticiranog proučavanja u našim te vjerojatno i stranim laboratorijima specijaliziranim za analize ljudskih ostataka.
Vrhunac razvoja
Može se reći da je riječ o vrlo mladim individuama vjerojatno tek rođenoj ili mrtvorođenoj djeci, a samo je malen broj osoba dosegnuo ranu mladost. Razlozi njihove smrti to jest ogroman postotak djece koja je umirala u najranijoj dobi bit će predmet sljedećih analiza, zaključio je na kraju arheolog Radić. Prapovijesno naselje Kopila iznad Blatskog polja vrhunac razvoja imalo je u prvim stoljećima prije Krista, u vrijeme kad predstavlja točku iz koje se kontrolirala trgovina prema dolini Neretve, srednjodalmatinskim otocima i obližnjem kopnu.
O značenju ovog lokaliteta u znanstvenim krugovima se govori duže od stoljeća, prvenstveno zbog skupine metalnih i keramičkih predmeta koji se čuvaju u Dubrovačkom muzeju. Riječ je o jedinstvenim, dekorativnim protokorintskim slikanim vazama te metalnim i staklenim ukrasnim predmetima za koje je sigurno utvrđeno da potječu s Kopile, ali se ne zna ni vrijeme ni okolnosti na koji su način predmeti dospjeli u Muzej. Postoji samo pretpostavka, temeljena na zapisima Nikole Ostoića, da je početkom 19. st netko od blatskih veleposjednika organizirao prava mala arheološka istraživanja koja su tijekom vremena pala u zaborav, a netko od kasnijih nasljednika je na nepoznat način predmete donirao muzeju. Smatra se da je gradina Kopila kraj imala u vrijeme cara Augusta koji je muške stanovnike jesnostavno poubijao, a žene i dijecu prodao u roblje.
Lociranje nekropole
Značenje Kopile potaknulo je arheologe dr. sc. Dinka Radića i dr. sc. Igora Borzića da pokušaju locirati nekropolu iz koje ti predmeti potječu, što im je nakon više desetljeća potrage na kraju i uspjelo. Arheološka iskopavanja su na nekropoli započela 2012. i već su prve godine rezultirala nalazima monumentalne prapovijesne arhitekture bez analogije na širem jadranskom prostoru. Osim zidova koji vjerojatno ograđuju grobna polja te, možda, i središnju grobnicu nađene su tisuće ulomaka fine helenističke keramike, ali i niz čitavih helenističkih mahom čaša za piće.
Piše: Dina Cahun
Link na originalni članak