Picasso naslijedio Dalíja, grad se posve okrenuo umjetnosti
Za mlade više nema večernjeg provoda, ukinut je i festival Unknown
Znoji se i Sveta Eufemija na vrhu crkve koja je u Rovinju najbliža izvoru ljetnih muka.
Njezin se kip okreće kako vjetar puše, ali povjetarca nigdje, sunce nemilosrdno tuče. Termometar pokazuje 38 stupnjeva Celzijevih. A hlada nema.
A najljepše bi sad bilo sjesti u kakav klimatizirani kafić, spas pronaći u moru, ali treba raditi. Što je nova u Rovinju, pitam domaću djevojku Natašu Bošnjaković.
Betonski madrac
– Picassova izložba! Lani je u gradu bila izložba Dalíja, a sad su izložene Picassove keramike. Ima ih 60 komada, a radio ih je u Francuskoj kada je živio u tamošnjem Vallaurisu. Tehnike je naučio od bračnog para Georgea i Suzanne Ramie, a sve do smrti izrađivao je i predmete, nije samo slikao – govori mi Nataša te upućuje na izložbu u Zavičajnom muzeju.
– Grad se okrenuo prema umjetnosti. Dolaze nam izložbe predvodnika moderne umjetnosti, hotel Adriatic je redizajniran, prepolovio se broj soba, a svaka je djelo jednog od naših suvremenika, od Eškinje, Žižića, Kožula, Petercola, Vehabovića... U jednoj od soba je i betonski madrac, kao atrakcija – kaže odlično informirana Nataša.
Njezina imenjakinja Nataša iz Slovenije malo mi se požalila:
– Za mlade više nema večernje zabave. Klubovi su zatvoreni, bilo ih je mnogo, od Monsene, Monvija, Kotlića, Lanterne... Sad više nema nijednog, nemamo kamo izaći navečer i provesti se. Ima tek jedan koktel-bar. Ukinuli su i festival Unknown, koji je bio na Amarinu prošle dvije godine, tada smo tulumarili pet dana po 24 sata, a sada ništa – kazuje Slovenka čiji je dečko iz Rovinja.
Opustošeni otok
U gradu mi preporučuju kafić Trevisol u kojem mogu uživati u pravoj turskoj kavi, zatim Mediteraneo bar, restoran Barba Danilo, a za kupanje novu plažu Mulini Beach...
U blizini je i mali otok "Sedam dlaka", a naziv je dobio jer je nevrijeme sve opustošilo osim sedam stabala te sad izgleda kao da ima nekoliko dlaka. Do njega se može samo barkom. A ja u patroli autom.
Piše: Srđan Hebar