NP Risnjak

NP Risnjak, Hrvatska
Perun, wikipedia.org

Površina: 63,5Km2
Datum osnivanja: 15. rujan 1953. godine

Nacionalni park Risnjak nalazi se na području Gorskog kotara, na oko 15km udaljenosti od Jadranske obale. Cijelo područje Gorskog kotara najbrdovitiji je dio Hrvatske, ali isto tako i područje najviše prekriveno šumom u Hrvatskoj.

Površina nacionalnog  parka prostire se na području od 63,5Km2 koje uključuju središnji dio parka Risnjak i planinski masiv Snježnik koji je ujedno i izvor rijeke Kupe. Uprava nacionalnog parka Risnjak i polazna točka za posjetitelje nalazi se na rubu južnog dijela parka u mjestu Crni Lug.

Porijeklo imena
Porijeklo cijelog planinskog masiva najvjerojatnije dolazi od najvećeg predatora prisutnog u parku, odnosno risa. Prema drugom tumačenju ime dolazi od lokalne riječi risje, koja je ime za vrstu trave koja raste na ovom području.

Povijest
Prvi zabilježeni posjet ovom području u svrhu znanstvenog istraživanja zabilježen je 1825. godine kada je Risnjak posjetio mađarski botaničar Josip Standler. Nakon njega područje je posjećivao sve veći broj botaničara i znanstvenika. Najpoznatiji istraživač Risnjaka u 19. stoljeću bio je botaničar Josip Schlosser koji je ujedno i napisao veći broj publikacija o Risnjaku i njegovom bogatstvu biljnog svijeta. Prvi organizirani posjet planinara na Risnjak organizirali su članovi planinarskog društva Rijeka, a prva planinarska kuća izgrađena je 1932. godine.

NP Risnjak, Hrvatska
Hostein Colin, wikipedia.org

Hrvatski botaničar Ivo Horvat 1949. godine prvi iznosi ideju kako bi cijelo područje Risnjaka trebalo biti zaštićeno. Uprava prema njegovom nagovoru tadašnji komunistički Sabor republike Hrvatske proglašava 36km² područja Risnjaka nacionalnim parkom. 1956. godine površina nacionalnog smanjeno je na 30,14 km², od kojih 21.06 km² je stavljeno pod vrlo strogu zaštitu. 1997. godine Sabor samostalne Republike Hrvatske pravedno je povećao površinu parka na današnju. Područje Snježnika i izvora rijeke Kupe, ali i po prvi puta nenaseljeni zaselci Razloge, Razloški okrug i Krašćevica.

Geografski položaj
Cijeli nacionalni park nalazi se sklopu Primorsko-goranske županije i podijeljen je između gradova Čabar i Delnice, te opčine Jelenje. Najviša točka unutar parka je Veliki Risnjak (1528 m), dok se najniža točka nalazi na (313 m) na području izvora rijeke Kupe. PLaninski masiv se nalazi u sklopu sjevernog dijela Dinaridskih alpa, te označuje granicu između jadranskog i crnomorskog sliva rijeka.

Kao i u skoro cijelom području dinaridskih alpa i unutar nacionalnog parka Risnjak dominiraju vapnenačke i dolomitne stijene sa glavnim oznakama krša: ponikve, škrape na golim stijenama, odronima stijena, plitkim jamama, špiljama i sl.

Uslijed velike poroznosti vapnenačkog materijala na samoj površini nalazi se vrlo mali broj vodenih tokova, tri su trajna izvora na području gorske livade Leska koji stvaraju mali potok koji ponorom otječe prema izvoru Kupe.

GreyHobbit, flickr.com

Klima
Usprkos činjenici da je nadmorska visina Risnjaka relativno mala, cijelo planinsko područje je značajna razdjelnica između primorske i kontinentalne Hrvatske u klimatološkom i vegetacijskom pogledu. Iznad Risnjaka sudaraju se jadranska i kontinentalna klimatološka obilježja i time daju pečat lokalnoj klimi unutar nacionalnog parka. Ljeta u parku vrlo su ugodna, sa prosječnom temperaturom do 22 °C. Proljeće i jesen vrlo su kišoviti, a zima je duga, hladna i sa obiljem snijega. Prosječna godišnja temperatura u okolini planinarskog doma Risnjak iznosi 2.5°C uz prosječnu godišnju količinu padalina od 3600 mm, koja je ujedno i jedna od najvećih u Hrvatskoj. Prosječna visina snijega u zimskim (ne rijetko i proljetnim/jesenskim) mjesecima između 122cm i 448 cm.

Na područjima nacionalnog parka Risnjak koja se nazivaju ponikve pojavljuju se oblici mikroklime gdje su zbog temperaturne inverzije niži dijelovi hladniji od onih na višoj nadmorskoj visini. U ponikvama snježni nanosi traju osjetno duže nego u drugim dijelovima nacionalnog parka.

Stanovništvo
Unutar nacionalnog parka Risnjak živi svega 50tak starijih osoba u brojnim nekad naseljenim zaselcima.
Najveći naseljeni zaseok unutar parka je Podgrič u kojemu živi oko 20tak većinom starijih stanovnika. Područje nacionalnog parka, kao i cijelo područje Gorskog kotara izraženo je ugroženo depopulacijom dulji niz godina. Razlog ovakvog stanja proizlazi iz ekonomskih prilika, ali i velikog progona i brojnih pokolja Hrvatskog puka od strane partizanskih snaga nakon završetka drugog svjetskog rata.

šuma
Niels Mickers, flickr.com

U ne tako davnoj prošlosti stanovnici ovog kraja dijelom su se bavili šumarstvom, a na dijelovima oko izvora rijeke Kupe poljoprivredom i uzgojem domaćih životinja na malim parcelama.

Biljni svijet
Usprkos svojoj relativno maloj površini nacionalni park Risnjak dom je za brojne biljne vrste. Unutar parka susreću se kontinentalna i primorska vegetacija, ali i kombinacija dinaridskih i alpskih vrsta. Sve ovo utječe na stvaranje brojnih i raznolikih biljnih, a osobito cvjetnih zasebnih lokaliteta unutar nacionalnog parka.

Većina parka prekrivena je šumama bukve i jele koje izniču iz vapnenačke i dolomitske podloge. Na području nacionalnog parka također se mogu pronaći i brojne varijacije koje nastaju ispreplitanjem lokalne mikroklime i vrsta tla. Na ovom području nerijetko se mogu pronaći i pojedinačni primjeri stabla javora, brijesta, jasena i nešto rjeđe tise. Šuma bukve i jele postepeno ustupa pred drugim velikim šumskim zonama srednje planinske bukve popraćene travom, koja raste u području nacionalnog parka na nadmorskim visinama između 1200m i 1400m.

Ris
Susanne Nilsson, flickr.com

Gornja granica ove eko zone obilježena je skoro neprobojnom šikarom u obliku grmlja koji i sam ujedno čini jedinstveni ekosustav pod nazivom Fagelatum croaticum subalpinum fruticosu. Iznad zone srednje-planinske bukve raste žbunovit bor, ujedno i najviši ekosustav nacionalnog parka Risnjak.

Stjenoviti vrh Risnjaka karakteriziraju vrlo zanimljivi uzorci biljnog svijeta. Sam vrh dom je raznim i ponekim ugroženim biljnim vrstama kao što su runolist, orhideja crne vanilije, alpski stolisnik, alpska žuta ljubičica, dlakava planinska ruža.

Životinjski svijet
Unutar nacionalnog parka Risnjak vrlo je bogat životinjski svijet. Ovdje žive veliki sisavci kao što se smeđi medvjed, jelen, srna, divokoza, divlja svinja, vuk, divokoza, kamena kuna, kuna zlatica, jazavac, lasica, vjeverica i puh.

Najpoznatija životinja unutar parka svakako je bio ris, po kojem je cijelo područje vjerojatno i dobilo ime. Ris je na ovom području u potpunosti istrijebljen tijekom 19. stoljeća, ali je vraćen na ovo područje sredinom 80. godina 20. stoljeća nakon uspješnog projekta povratka risa u susjednoj republici Sloveniji.

Šloserov dom, Veliki Risnjak, NP Risnjak, Hrvatska
Luka Jačov, wikipedia.org

Unutar parka obitava i veliki broj ptičjih vrsta od kojih su najznačajnije tetrijeb, šumska jarebica, jastreb, sova ušara, te nekoliko vrsta djetlića.

Nacionalni park Risnjak dom je i brojnih vrsta vodozemaca, gmazova, kao i različitih vrsta insekata i puževa.

Zanimljivosti
Uslijed vrlo dobre cestovne povezanosti, odnosno neposredne blizine autoceste Zagreb-Rijeka, ali i blizine obalnih turističkih destinacija (Opatija, Crikvenica, otok Krk...), nacionalni park Risnjak najposjećeniji je nacionalni park u Hrvatskoj.

Veliki Risnjak
Veliki Risnjak najviši je vrh unutar parka, a ujedno i drugi najviši u Gorskom kotaru. Na južnim padinama Velikog Risnjaka nalazi se planinarski dom Šloserov dom, koji je izgradio Hrvatski liječnik, planinar i botaničar Josip Schlosser (1801. - 1882. godine). Do vrha moguće je stići samo planinarskim putem pješice, iz mjesta Crni Lug (oko 3h hoda) ili neasfaltiranim putem iz mjesta Gornje Jelenje (oko 1h  hoda).

vrh Snježnik, NP Risnjak, Hrvatska
Martin Brož, wikipedia.org

Snježnik
Snježnik je drugi po visini vrh unutar nacionalnog parka Risnjak (1506m). Svoje ime vrh je dobio zahvaljujući obilnom snijegu na svojem vrhu. Sam vrh ne bi se trebao miješati sa vapnenačkim platoom Snežnik koji se nalazi 20tak kilometara sjeverozapadno u republici Sloveniji. Na travnatom vrhu Snježnika nalazi se planinarski dom Albaharijev dom, na otprilike 90 minuta hoda od obližnjeg skijališta Platak.

Guslica
Guslica je planinski vrh (1490m) unutar nacionalnog parka Risnjak, udaljen je otprilike 1h hoda od vrha Snježnik. Na Guslici se nalazi napušteni vojni kompleks bivše okupatorske "Jugoslavenske narodne armije". Nakon oslobađanja ovog područja od jugoslavensko-srpske okupacije i protjerivanja okupatorske vojske 1991. godine cijeli vojni kompleks je napušten, te danas nalikuje gradu duhova kao još jedan žalostan posjetnik nekadašnje zločinačke vlade i njihovog straha od oslobođenja Hrvatske. Dulje se vrijeme razmatra mogućnost preuređenja kompleksa turistički centar, ali do sada nisu doneseni nikakvi konkretni planovi za ovo područje.

Edukacijski staza Leska
Ovu stazu su izradili djelatnici parka 1993 godine. Ova pješačka staza kružnog je oblika i duljine 4,5 km, početak i kraj staze nalazi se u centru za posjetitelje u mjestu Crni Lug. Staza prolazi kroz  područja različite vegetacije i kroz mnoga različita kraška obilježja.
Izvor rijeke Kupe

Rijeka Kupa, jedna od najvećih rijeka u Hrvatskoj svoj izvor ima u najnižoj točci nacionalnog parka, u ovalnom jezeru širine oko 50m. Do sada su brojne znanstvene ekspedicije istraživale ovo područje, kako bi ustanovile dubinu jezera. Do sadašnji rezultati istraživanja pokazuju da voda u jezeru izvire iz dva zasebna izvora, uži kanal dubine je 86m, a širi kanal dubine je 57m. Do izvora rijeke Kupe može se stići pješice za 30 minuta od sela Razloge.

Kontakt:
Bijela vodica 48
51317 Crni Lug
T: +385 (0)51 836 133, +385 (0)51 836 261
F: +385 (0)51 836 116
E-mail: np-risnjak@ri.t-com.hr

Korisni linkovi:
Nacionalni park - definicija, povijest i razvoj
NP Brijuni
NP Krka
NP Paklenica
NP Plitvička jezera
NP Sjeverni Velebit

Video:
Trčanje kroz nacionalni park Risnjak

Eksterni linkovi:
www.risnjak.hr

Karta:


COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved